ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Dvodnevni okrugli stol "Nove demokracije u poslijeratnoj traniziciji", koji je u organizaciji Erasmus Gilde danas počeo u Zagrebu, po riječima organizatora, ima za cilj okupiti pojedince koji mogu
pobuditi novi početak postkomunističke i poslijeratne demokratizacije te mjerodavno raspraviti o stanju nacija i mogućostima demokratizacije u Hrvatskoj i BiH.
ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Dvodnevni okrugli stol "Nove demokracije
u poslijeratnoj traniziciji", koji je u organizaciji Erasmus Gilde
danas počeo u Zagrebu, po riječima organizatora, ima za cilj okupiti
pojedince koji mogu pobuditi novi početak postkomunističke i
poslijeratne demokratizacije te mjerodavno raspraviti o stanju nacija
i mogućostima demokratizacije u Hrvatskoj i BiH. #L#
U pismenoj najavi skupa organizatori ističu kako najveću odgovornost
za razvoj demokratskih institucija i povoljne socijalne klime imaju
domaće vlade, nacionalne institucije, skupine, udruge i pojedinci,
napominjući pritom da učinci međunarodne zajednice koji su doveli do
okončanja oružanih sukoba u Hrvatskoj i BiH ne smiju biti
precijenjeni.
Uz plenarne rasprave, okrugli je stol organiziran u dvije temeljne
cjeline, "Seminaru o vrijednostima i institucijama" i "Radionici za
pomirbu i ponovnu uspostavu povjerenja među nacionalnim zajednicama".
Otvarajući okrugli stol, na kome sudjeluje tridesetak znanstvenika,
publicista, novinara i javnih djelatnika, sociolog Ozren Žunec
istaknuo je kako se njime ostvaruje osnovna ideja Erasmus Gilde:
razmotriti koliko se i u čemu nove demokracije razlikuju od starih.
Zahvalio je Nacionalnoj zakladi za demokraciju iz Washingtona i
veleposlanstvu Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj, koji su pomogli
organizirati skup.
U prvome izlaganju na skupu, u okviru prve cjeline "Seminara o
vrijednostima i institucijama", nazvanoj "Istraživanje vrednota -
rezultati istraživanja Erasmus Gilde", sociologinja i direktorica
Erasmus Gilde Vesna Pusić dijagnosticirala je kako su se u posljednih
šest godina, od pada komunizma, u istočnoj Europi formirale dvije
temeljne grupe srodnih političkih sustava. Ona ih teritorijalno
prepoznaje kao "sjevernu istočnu Europu", kamo spadaju Češka, Mađarska
i Poljska, te "južnu istočnu Europu", odnosno zemlje bivše
Jugoslavije, Albaniju, Rumunjsku i Bugarsku. Svaku od tih skupina,
prema njezinim riječima, u posljednje vrijeme karakteriziraju
različiti naglasci istih protukomunističkih temeljnih zahtjeva za
"demokratizacijom i ispravljanjem historijskih nepravdi". Tako, drži
Vesna Pusić, sustavi "sjeverne istočne Europe" sve više pažnje
poklanjanju "demokratizaciji", dok oni "južne istočne Europe"
"ispravljanju historijskih nepravdi".
U tom smislu, prema Vesni Pusić, u Hrvatskoj trenutno nije riječ
prvenstveno o demokratizaciji, nego o "konsolidaciji režima". Pitanje
na koje valja odgovoriti, upozorila je ona, jest priroda toga režima.
U tom kontekstu prikazala je rezultate istraživanja Erazmus Gilde,
koji pokazuju da hrvatski birači najveće povjerenje imaju u
"legitimnost novih demokratskih institucija", nešto manje u
"usvojenost demokratskoga ponašanja", dok najmanje vjeruju u
"poštovanje demokratske procedure" u Hrvatskoj.
(Hina) pb ds
131248 MET dec 96