ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Velike promjene koje su u posljednjih pet godina utjecale na čitavo hrvatsko gospodarstvo, ponajprije ratne štete, gubitak prodajnog i nabavnog tržišta, te liberalizacija uvoza poljodjelskih prerađevina
uz smanjenje ili potpuno ukidanje državne pomoći utjecale su na smanjenje obujma poslovanja preradbene prehrambene industrije, rezultat je studije Bilančanog prikaza stanja i mogućnosti proizvodnje poljodjelskih proizvoda u Republici Hrvatskoj. Prema podacima iz studije, koju je za potrebe Ministarstva poljoprivrede i šumarstva izradio Institut za ekonomiku poljoprivrede Agronomskog fakulteta u Zagrebu, proizvodnja prehrambenih proizvoda krajem prošle godine bila je oko 35 posto manja nego 1990, dok je broj zaposlenih u toj djelatnosti smanjen 19 posto.
ZAGREB, 13. prosinca (Hina) - Velike promjene koje su u posljednjih
pet godina utjecale na čitavo hrvatsko gospodarstvo, ponajprije ratne
štete, gubitak prodajnog i nabavnog tržišta, te liberalizacija uvoza
poljodjelskih prerađevina uz smanjenje ili potpuno ukidanje državne
pomoći utjecale su na smanjenje obujma poslovanja preradbene
prehrambene industrije, rezultat je studije Bilančanog prikaza
stanja i mogućnosti proizvodnje poljodjelskih proizvoda u Republici
Hrvatskoj. Prema podacima iz studije, koju je za potrebe Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva izradio Institut za ekonomiku poljoprivrede
Agronomskog fakulteta u Zagrebu, proizvodnja prehrambenih proizvoda
krajem prošle godine bila je oko 35 posto manja nego 1990, dok je
broj zaposlenih u toj djelatnosti smanjen 19 posto. #L#
Proizvodnja pića tako je smanjena za oko 24 posto, proizvodnja
stočne hrane za 60 posto, dok je proizvodnja i prerada duhana bila 26
posto niža, stoji u studiji.
Analiza stanja i ocjene mogućnosti preradbene industrije pokazala je
da se proizvodnjom biljnih ulja i masti u Hrvatskoj bavi 15 tvrtki s
ukupno 1255 djelatnika, te da su kapaciteti za preradu uljarica na
razini 465.600 tona godišnje. Od toga, kapaciteti za preradu uljane
repice iznose oko 44.800 tona, suncokreta oko 100.800 tona, te soje
oko 320.000 tona. Lani je prerađeno oko 126.750 tona uljarica, odnosno
iskorišteno tek oko 27 posto postojećih kapaciteta.
Kapaciteti za proizvodnju biljnog ulja iznose oko 60.000 tona godišnje,
a prošle je godine proizvedeno 34.000 tona biljnog ulja, tj. bilo je
iskorišteno oko 59 posto kapaciteta. Hrvatske su potrebe za biljnim
uljem na razini 55.000 tona, što znači da postojeći kapaciteti nisu
ograničavajući činitelj za podmirenje domaće potrošnje.
U proizvodnji šećera sudjeluje četiri šećerane, a godišnji kapaciteti
za preradu šećerne repe iznose oko 1,52 milijuna tona. Budući je
šećerana u Belom Manastiru na okupiranom području, lani je prerađeno
916.000 tona šećerne repe, odnosno kapacitet je iskorišten 85 posto,
a proizvedeno je oko 150.000 tona šećera. Kapaciteti za preradu
šećerne repe i šećera dostatni su za podmirenje domaćih potreba.
Ukupni kapaciteti za proizvodnju pasterizranog mlijeka su oko 310
milijuna litara, a prošle su godine kapaciteti iskorišteni s 37,5
posto. Nadalje, prema analizi studije, kapaciteti za proizvodnju
steriliziranog mlijeka iznose oko 131 milijun litara, a lani su
iskorišteni sa 67,4 posto. Za proizvodnju fermentiranih proizvoda
iznose oko 54.000 tona, a u 1995. je iskorišteno 61,4 posto
kapaciteta, dok je proizvodnja vrhnja bila oko 50.000 tona, uz
26 posto iskorištenosti kapaciteta. Istodobno, iskorišteno je 47
posto postojećih kapaciteta za proizvodnju sireva, 26,7 posto za
prozvodnju maslaca te 70 posto postojećih kapaciteta za proizvodnju
sladoleda.
Inače, u toj industrijskoj grani posluje 25 tvrtki. Studija je pokazala
da su kapaciteti i te industrijske grupe dostatni za podmirenje domaćih
potreba za konzumnim mlijekom i mliječnim prerađevinama.
Prema studiji Bilančanog prikaza, u industrijskoj proizvodnji mesa i
mesnih prerađevina statistka bilježi 176 industrijskih i obrtničkih
tvrtki s 12.270 djelatnika.
Postojeći kapaciteti za proizvodnju svježeg goveđeg i junećeg mesa
prošle su godine korišteni s 24 posto, svježe svinjetine s 40 posto,
peradarskog mesa s 44,64 posto te ovčjeg i janjećeg mesa s 3,59 posto.
Iskoristivost kapaciteta u proizvodnji trajnih suhomesnatih proizvoda
bila je 34,58 posto, suhomesnatih polutrajnih 43,06 posto, polutrajnih
konzervi 73,73 posto, te trajnih mesnih konzervi 61,87 posto. U
proizvodnji barenih kobasičarskih proizvoda kapaciteti su se koristili
oko 65 posto, polutrajnih kobasičarskih proizvoda 71,38 posto, te
trajnih kobasičarskih proizvoda 54,57 posto.
Po mišljenju stručnjaka Instituta za ekonomiku poljoprivrede, postojeći
kapaciteti u industriji mesa premašuju sadašnju razinu potrošnje na
domaćem tržištu, kao i moguće povećanje potrošnje.
Inače, studija je pokazala da su kapaciteti za preradu voća i
povrća, osim za proizvodnju mutnih i bistrih sokova, veći od potreba
domaćeg tržišta. Također, pokazala je da su postojeći kapaciteti u
industrijskoj grani mljevenja i ljuštenja žita dostatni za podmirivanje
domaćih potreba za brašnom i ostalim mlinarskim proizvodima, dok su
kapaciteti za proizvodnju stočne hrane iznad sadašnjih i mogućih domaćih
potreba.
(Hina) mk sbo
131220 MET dec 96