RIM, 11. prosinca (Hina/AR) - Amnestijom se ne izlazi iz krize nastale slučajevima korumpcionaških afera, poruka je sa sastanka talijanskog institucionalnoga vrha, posvećenog stanju u sudstvu.
RIM, 11. prosinca (Hina/AR) - Amnestijom se ne izlazi iz krize nastale
slučajevima korumpcionaških afera, poruka je sa sastanka talijanskog
institucionalnoga vrha, posvećenog stanju u sudstvu. #L#
Po završetku dugotrajnog sastanka, održanog u utorak u Quirinalu,
sjedištu talijanskog predsjednika, između talijanskog šefa države
Oscara Luigija Scalfara, predsjednika Zastupničkog doma Luciana
Violantea i Senata Nicole Mancina, objavljeno je priopćenje u kojem se
ističe da "sudstvo mora uživati autonomiju i neovisnost" te da se mora
"štovati dostojanstvo pojedinca" kao i "teritorijalnu i profesionalnu
nadležnost pojedinih ureda i sudske policije".
U postojećoj situaciji kada se u talijanskoj javnosti međusobno
žestoko optužuju suci i političari, pa i suci između sebe, i kada se
počelo govoriti o amnestiji optuženih kao o izlazu, takva poruka,
prije svega, znači da se političari ne bi smjeli miješati u poslove
sudaca niti njihove odluke tumačiti kroz političku optiku.
Kada je prije gotovo četiri godine pokrenuta istraga "Čiste ruke",
koja je razotkrila korupcionašku vezu između političara i poduzetnika,
osobe pogođene njome počele su govoriti da je riječ o političkoj
istrazi, da su pogođeni samo socijalisti i demokršćani, a ne i bivši
komunisti, te da su suci "crveni". U Milanu još traje proces (9.
prosinca je održano jedno ročišće, a nastavak će biti 17. siječnja)
protiv bivšeg premijera i bivšeg tajnika Socijalističke stranke
Bettina Craxija (nalazi se u izbjeglištu u Tunisu, a već su neke
presude protiv njega i punovažne), bivšeg premijera i čelnika pokreta
Naprijed Italijo Silvija Berlusconija (koji je preko svoje tvrtke
Fininvest uplatio 10 milijardi lira Socijalističkoj stranci i time
prekršio zakon o financiranju stranaka) te još desetak osoba. Ali to
nije i jedini proces koji se vodi protiv Craxija i Berlusconija, a
obojica optužuju suce, na prvom mjestu bivšeg tužitelja Antonija Di
Pietra, donedavno ministra u vladi lijevog centra premijera Romana
Prodija, da su vodili politički proces.
Poruka o potrebi štovanja dostojanstva pojedinca znači da se u
javnosti ne bi smjeli pojavljivati djelovi istražnog postupka. Svaka
osoba je nevina sve dok se na sudu ne dokaže suprotno, ali se u
Italiji događa da se neku osobu ocrni u javnosti samo zato što je
protiv nje pokrenuta neka istraga. Novine ne bi smjele objavljivati
otkrića istrage, ali se to redovito čini.
Poziv na poštivanje teritorijalne i profesionalne nadležnosti, kojega
je također uputio talijanski državni vrh, odnosi se na pojave da neko
tužilaštvo, bez obzira na teritorijalnu nadležnost, pokrene neku
istragu, a onda se izgube dani i mjeseci u nadmudrivanju između
pojedinih tužilaštva o tome tko ima pravo voditi istragu. U mnogim
slučajevima se više i ne zna tko protiv koga vodi istragu. Primjerice,
milanski suci vode istragu protiv političara i poduzetnika, oni iz
Brescie istražuju da li su njihovi milanski kolege postupali po svim
propisima, oni u La Speziji ispituju da li su njihovi kolege primili
mito, itd.
Pod istragu je dospio i sam glavni sudac istražitelj u istrazi "Čiste
ruke", Antonio Di Pietro. Financijski mešetar Pacini Bataglia, i sam
pod istragom zbog davanja novca nekim političarima, navodno je rekao
istražiteljima da je Di Pietro od njega iznudio neke usluge. Pod
sumnjom da se služio iznuđivanjem, protiv Di Pietra je pokrenuta
istraga i oko 600 agenata Financijske straže pretražilo je njegov
stan, ured, stanove roditelja i rodbine, no čini se da protiv njega
nije ništa pronađeno.
Sva ova zbivanja, a posebice pokretanje tako masovne istrage, s
tolikim brojem agenata kao da je riječ o najgorem zločincu, a ne
bivšem tužitelju i bivšem ministru, izazvala su zaprepaštenje
javnosti. Da li je netko htio da se stvori takva situacija ili ne, ali
došlo se do slijepe ulice iz koje su neki predlagali da se izađe
amnestijom. Talijanski instutucionalni vrh zaključio je sada da
amnestije ne smije biti, ali je zatražio da Parlament što prije donese
nove zakone kojima bi se ubrzala i olašala sudska procedura.
(Hina) st br
111437 MET dec 96