ZASTUPNIČKI DOM SABORA O POTICAJIMA I NAKNADAMA U POLJOPRIVREDI

ZAGREB, 11. prosinca (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora raspravu o po hitnom postupku upućenom zakonskom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o novčanim poticajima u poljoprivredi i ribarstvu nastavit će i nakon stanke. Naime, zastupnici su uglavnom pozdravili povećanje proračunskih sredstava (sa 510 na 570 milijuna kuna), ali i zatražili povećanje pojedinih naknada te uvrštavanje novih pasmina ili sorti. #L# Predloženim bi se izmjenama i dopunama, obrazložio je zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva dr. Pavao Caput, poticala poljoprivreda na otocima, poluotoku Pelješac, brdsko-planinskim područjima i područjima posebne državne skrbi. Naknade i poticaji isplaćivali bi se neposredno, a davali bi se i za uzgoj morske i slatkovodne ribe, za određene kulture u priobalju kao što su lozni cijepovi i sadnice maslina. Ocjenjujući da hitnost postupka znači netemeljit pristup problemu, Joško Kovač se u ime Kluba HSS-a posebno zauzeo za zaštitu domaće proizvodnje te za kreditiranje ribara kako bi ustrojili flotu. Predložena su proračunska sredstva, smatra Kovač nedostatna, pa ako su već potrebne, inozemne pozajmice traba uzimati za poticaje u gospodarstvu, a prvi je korak u tome poljoprivredna proizvodnja. Uz ocijenu da je ribarstvo zapostavljeno, Damir Kajin (Klub IDS-a) potrebnim smatra zadržati naknadu od 3,5 kuna za proizvodnju sardina, jer će u protivnom biti u pitanju prerađivačka djelatnost. Predložio je da se subvencioniraju i dvije autohtone istarske sorte vinove loze - hrvatica i muškat ruža, te zatražio da se u brdsko-planinskim područjima unesu i tri općine s područja Ćićarije. U ime Kluba SDP-a Dragica Zgrebec je ocijenila da su predložene izmjene nedovoljne. Smatra da je potrebno izraditi program prioriteta, a zalaže se za uvođenje načela regionalizacije. Predložila je da se proizvodnja organizira na načelu proizvodnih kvota i za takvu proizvodnju osigura cijena i plasman. Zamjerajući što intervencije idu samo kroz državni proračun, Zgrebec je predložila organizaciju agrarnog proračuna ili fondova u koje bi se usmjerila sredstva iz zakupnina poljoprivrednog zemljišta i iz prelevmana. Budućnost poljoprivrede treba gledati s regionalne perspektive, složio se i Bolta Jalšovec (Klub HSLS) napominjući da bez obzira na subvencije određena proizvodnja u Dalmaciji, obzirom na male parcele i staro stanovništvo, ne može biti tako uspješna kao drugdje. Pozdravljajući povećanje proračunskih sredstava na 570 milijuna kuna, Ivica Gaži (Klub HDZ-a) je mišljenja da će to ipak biti nedovoljno za sve poljoprivredne kulture, pa ta sredstva treba preraspodijeliti na najbolji način. Gaži je posebice ukazao na nužnost tržišnosti poljoprivredne proizvodnje. Od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva zatražio je da poradi na ustroju nove tržne, poslovne infrastrukture u agraru. Vladimir Šeks (HDZ) traži povećanje poticaja sa 1.850 na 5.500 kuna po grlu za slavonskog podolca, jer je to rijetka autohtona pasmina, ima ih tek 40 do 50 grla. Marijanka Nemet (HDZ) traži zadržavanje poticaja od četiri kune za list duhana po kilogramu (umjesto predloženog smanjenja na tri kune), povećanje poticaja za uzgoj slatkovodne ribe, te subvencioniranje dizel goriva sa 1,49 kuna po litri ne samo za profesionalne ribare već i za poljoprivredne strojeve. Slavko Vukšić (SBHS) zauzeo se za više premije za umjetna gnojiva, a Đurđa Adlešić (HSLS) smatra da se više novca za subvencije može namaknuti smanjenjem proračunskih stavki za reprezentaciju. Juraj Bišćan (HSS) posebno se zauzeo za zaštitu i pomoć stočarstvu. Podržavajući amandman kojim bi se poticala sadnja novih vinograda na Pelješcu i otocima, Josip Odak (HDZ) isto predlaže i za primoštensko područje. (Hina) bn/sšh ds 111426 MET dec 96