SPLIT, 11. prosinca (Hina/Marija Erceg) - Europska banka za obnovu i razvoj u Hrvatskoj vidi pouzdanoga partnera, zemlju koja je unatoč ratu i svim teškoćama koje je morala nadvladati znatno naprednija od ostalih novonastalih zemalja
izašlih iz socijalizma. To je, u razgovoru za Hinu, rekao stručnjakk te banke dr. Johan Bastin, direktor njezina odjela za prometnu i komunalnu infrastrukturu s posebnim zaduženjem za zemlje u tranziciji.
SPLIT, 11. prosinca (Hina/Marija Erceg) - Europska banka za obnovu i
razvoj u Hrvatskoj vidi pouzdanoga partnera, zemlju koja je unatoč
ratu i svim teškoćama koje je morala nadvladati znatno naprednija od
ostalih novonastalih zemalja izašlih iz socijalizma. To je, u
razgovoru za Hinu, rekao stručnjakk te banke dr. Johan Bastin,
direktor njezina odjela za prometnu i komunalnu infrastrukturu s
posebnim zaduženjem za zemlje u tranziciji. #L#
Dr. Bastin je ovih dana u Splitu s predsjednikom Hrvatske banke za
obnove i razvoj Antunom Kovačevim potpisao ugovor o zajmu od 105
milijuna maraka za obnovu i unapređenje komunalnih i vodoopskrbnih
kanalizacijskih sustava u Splitu, Solinu, Kaštelima, Trogiru i Puli.
To je dosad najveći zajam koji je ta europska financijska institucija
dala zemljama u tranziciji i jedan od najvećih zajmova uopće danih za
zaštitu okoliša. To pokazuje, napominje dr. Bastin, povjerenje prema
hrvatskom gospodarstvu i hrvatskoj Vladi koja je jamac za kredit.
Pripreme za taj veliki zajam Hrvatskoj za zaštitu okoliša počele su
na inicijativu dr. Jure Radića koji me je zamolio, kaže Bastin, da
pomognem u realizaciji toga projekta i na njemu smo radili tijekom
najjačega rata u Hrvatskoj. Bilo je tu i nekih političkih poteškoća,
mi smo svjesni da nismo banka s kojom se lako posluje zato što imamo
točno specificirane uvjete i stroge zahtjeve koje treba ispuniti,
kazao je dr. Bastin, potvrdivši da je prijatelj Hrvatske još od
predratnih dana.
"Doživio sam i granatiranje Zagreba, kazao je, ali pri odlukama o
davanju velikih zajmova "emocionalni odnos prema nekoj zemlji ne igra
nikakvu ulogu". Politički je pristup Europske banke, ističe Bastin,
ulaganja u regije koje su, po nama, važan čimbenik u formiranju
tranzicijskoga gospodarstva jedne zemlje.
"Mi smo pristaše strogo centraliziranih gospodarstava iako Hrvatskoj,
koja je iznijela velik teret rata, rušenja, uzdržavanja prognanika i
izbjeglica iz drugih zemalja, držim, treba i na toj razini pružiti
potporu. Zadovoljni smo što nam je partner Hrvatska banka za obnovu i
razvoj koja ima iznimno stručne kadrove. Naš je stav da nije dobro da
se mlada država dugo oslanja na strane financijske institucije. Želimo
da se u HKBO-u izgrade mogućnosti da se ona bavi i potrebama lokalnih
zajednica u zemlji. To je model koji se primjenjuje u svim
zapadnoeuropskim zemljama gdje za te potrebe postoje i određene
komunalne banke. Cilj je projekta, za koji smo odobrili zajam, da se
uspostavi čvrst sustav financiranja izgradnje lokalne infrastrukture i
zaštite okoliša, a za moguće druge zajmove za te potrebe želimo da
većinu posla, što smo ga mi u pripremi radili, preuzme HKBO", kazao je
dr. Bastin.
"Financijsko finaliziranje toga zajma na kojem se dugo radilo, ne
samo da je od velikoga značenja za taj dio Hrvatske, nego je i znak
Europi da se Hrvatska ozbiljno okreće rješavanju ekoloških problema
što je vrlo važan uvjet za njezino saživljavanje s Europskom unijom.
On je osobito značajan za hrvatski turizam, a prije donošenja odluke o
dodjeli toga zajma sa mnom su kontaktirali i značajni ljudi iz
Njemačke i Velike Britanije rekavši da je taj projekt osobito važan za
turizam u Hrvatskoj", izjavio je dr. Bastin.
On kaže da u Europskoj banci za obnovu i razvoj razmatraju još sedam
ekoloških projekata na lokalnoj razini u Hrvatskoj. Riječ je o
kanalizacijskim sustavima u Dubrovniku, Šibeniku, Zadru, Rovinju i
Poreču, u Splitu o rješavanju problema krutoga otpada i u Zagrebu o
rješavanju problema otpadnih voda. Pripreme su u tijeku i dr. Bastin
se nada da će u roku od jedne godine kolegiju stručnjaka svoje banke
predložiti i drugu kreditnu liniju za unapređenje komunalnih i
vodoopskrbnih sustava i zaštitu okoliša u Hrvatskoj.
Dr. Bastin kazao je kako za pet godina više službeno sasvim sigurno
neće dolaziti u Hrvatsku jer će ona u tom vremenu postati
infrastrukturno potpuno razvijena europska zemlja i "više neće spadati
u moj sektor".
Njegova banka u Hrvatskoj vidi pouzdanoga partnera o čemu svjedoči,
kaže Bastin, dosadašnji angažman te banke u Hrvatskoj, uključujući i
obnoviteljske programe za ratom uništena područja, turizam,
poljoprivredu i drugo. Ono što Bastina i njegove kolege iz Europske
banke posebno zadivljuje u službenim kontaktima je, kaže Bastin,
profesionalizam ljudi u hrvatskoj Vladi, ministarstvima i bankama.
(Hina) em mc
111421 MET dec 96