TEMELJNA LJUDSKA PRAVA I DALJE UGROŽENA U BIH

SARAJEVO, 10. prosinca (Hina) - Bosna i Hercegovina je, na temelju daytonskoga sporazuma, u svoj Ustav i zakone ugradila sve postojeće dokumente o ljudskim pravima, uključujući Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Godinu dana nakon potpisivanja Mirovnoga sporazuma u BiH je poštivanje temljnih ljudskih prava još samo teorijska obveza, iako voditelj misije OESS-a u BiH Robert Frowick ističe kako su ograničeni uspjesi u tom području ipak postignuti."Oslobođeni su ratni zarobljenici, donekle je poboljšana sloboda kretanja, velik je broj političkih stranaka sudjelovao u predizbornoj promidžbi koja je protekla razmjerno miroljubivo", podsjeća se u izjavi veleposlanika Frowicka u povodu 10. prosinca - Dana ljudskih prava. #L# Ne zanemarujući realno stanje na terenu, američki diplomat ipak priznaje kako je osobno obeshrabren stalnim izvješćima o nezakonitim i nehumanim izbacivanjima ljudi iz stanova, uznemiravanjima i nasilju prema političkoj oporbi i pripadnicima manjinskih etničkih skupina te o općem nepoštivanju zakona. "Pripadnici vojske i policije često su odgovorni za zloupotrebe... Guši se sloboda govora... Optuženi za ratne zločine su i dalje na slobodi, često i na utjecajnim položajima", navodi Frowick. Nešto više razloga za optimizam vidi u činjenici da su počele funkcionirati institucije kojima je cilj zaštita ljudskih prava - prije svega ombudsmani. "U protekle dvije godine učinjeno je puno, no temeljni problem je i dalje to što u Federaciji još postoji raskorak između proklamiranog i prakse", kaže Branka Raguz, jedna od troje federalnih ombudsmana, koju je na dužnost imenovao OESS. Po njezinim riječima, najveći broj pritužaba, koje ombudsmani dobivaju, i dalje se odnosi na ugrožavanje temeljnih ljudskih prava. "Našim najvećim uspjehom smatramo to što smo stvorili građanima mjesto na kojemu mogu bez straha i uz puno povjerenje iznijeti svoj slučaj i očekivati pravednu pomoć", kaže Branka Raguz. Ombudsman Esad Muhibić podsjeća da ta institucija, nažalost, nema stvarnu izvršnu moć, ali javnim djelovanjem pokušava utjecati na tijela vlasti da isprave pogreške i građanima osiguraju njihova prava. Ljudska prava u srpskom entitetu nažalost ne štiti takva instuticija iako je u Banjoj Luci otvoren ured ombudsmana države BiH Gret Haller. Hallerova je izrazila nadu da će institucija ombudsmana biti uspostavljena i u Republici Srpskoj jer je sada predug put koji treba proći kroz tamošnja tijela vlasti da bi ombudsman BiH mogao intervenirati kako bi zaštitio nečija prava. "1997. godina bit će odlučujuća za BiH i u području ljudskih prava", ističe Robert Frowick. To će, po njegovu mišljenju, biti vrijeme u kojemu će vlade u BiH, uz potporu međunarodne zajednice, morati poduzeti odlučne korake kako bi provele ono na što su se obvezale u Daytonu. "Mir, pravda i poštivanje ljudskog dostojanstva obećanja su i izazovi Opće deklaracije o ljudskim pravima. Mi moramo prihvatiti te izazove i moramo raditi zajedno u predstojećoj godini kako bismo se pobrinuli da to ne budu prazna obećanja", kaže voditelj misije OESS-a u BiH. (Hina) rm mć 101527 MET dec 96