ODGOĐENO DONOŠENJE ODLUKE O STATUSU BRČKOG

SARAJEVO, 9. prosinca (Hina) - Rok za donošenje konačne odluke o teritorijalnom statusu Brčkog, grada i luke na sjeveru Bosne, i službeno je produžen do 15. veljače 1997. godine. #L# U priopćenju, koje je tim povodom danas objavljeno u Sarajevu, članovi posebnoga Arbitražnog povjerenstva pojasnili su kako je takav zahtjev istaknula jedna od strana u sporu, i da se s njim druga strana suglasila. Zahtjev je ocijenjen opravdanim te sukladnim daytonskom sporazumu pa je stoga i prihvaćen, stoji u priopćenju koje su potpisali predsjedatelj arbitražnog povjerenstva Roberts Owen i arbitar iz Federacije Ćazim Sadiković. Na tom dokumentu nema potpisa Vitomira Popovića koji u sporu zastupa interese Republike Srpske iako je upravo srpska strana bila ta koja je inzistirala na produženju roka za arbitražu. Glasnogovornik Ureda visokoga predstavnika za provedbu Mirovnoga sporazuma Colum Murphy izjavio je danas u Sarajevu da je taj zahtjev postavljen prije nekoliko tjedana, a potpis srpskoga predstavnika na dokument, kojim se on odobrava, izostao je jer su se vlasti na Palama u međuvremenu povukle iz arbitraže. Srpska strana odbila je surađivati tvrdeći da će arbitraža ugroziti životne interese njihova entiteta u BiH, a neposredno nakon službene objave o povlačenju iz arbitraže nekoliko visokih dužnosnika na Palama dali su oštre izjave upozoravajući kako bi oko Brčkog mogao nastati novi rat. S takvim je stajalištima nastupio i član Predsjedništva Momčilo Krajišnik upozoravajući da se pregovarati može samo o dijelu međuentitetske granične crte, a ne i o samom Brčkom. Ministar obrane Republike Srpske Milan Ninković iskoristio je svoj posljednji boravak u tom gradu da izjavi kako "bošnjačka strana piprema proljetnu ofenzivu kojoj je cilj zauzeti Brčko i presječi srpski entitet na dva dijela". Brčko se nalazi na najužem dijelu tzv. posavskog koridora koji povezuje istočne i zapadne dijelove srpskoga entiteta. Od ukupno 87.621 stanovnika, koliko ih je u Brčkom živjelo 1991. godine, Bošnjaka je bilo 44 posto, Hrvata 25,39 posto a Srba svega nešto više od 20 posto. To je ujedno i temeljni argument hrvatske i bošnjačke strane pri inzistiranju da Brčko ne može biti dio srpskoga entiteta. Tijekom dosadašnjih pregovora srpska je strana pokušavala predložiti i podjelu šireg poručja te općine nudeći Federaciji luku na Savi ako bi sam grad pripao Republici Srpskoj. Ideje o podjeli naišle su na odlučno odbijanje, a međunarodni arbitar Owen sve je bliže ideji da se Brčko stavi pod dugotrajnu međunarodnu upravu čime bi se zapravo ustanovio eksteritorijalni status toga grada. (Kraj) rm gk 091332 MET dec 96