VJESNIK: MATEŠINI PODACI

ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Pozivajući se na podatke što ih je na sjednici Glavnog odbora HDZ-a iznio premijer Mateša (inflacija od 3 posto, rast industrijske proizvodnje od 7 posto, rast brutto društvenog proizvoda više od 9 posto, rast plaća), Marko Barišić u komentaru sutrašnjeg Vjesnika podsjeća u kakvim su uvjetima ostvareni i kako "pravu vrijednost imaju tek u usporedbi s pokazateljima istočnih susjeda". #L# Dalje Barišić piše: "Međutim, široki slojevi hrvatskog pučanstva su na svom standardu iznijeli teret takve gospodarske politike. Istina, mogao se i kod nas primijeniti običaj s Istoka - socijalistička uravnilovka umjesto doista bolnih rezova na gospodarskom tkivu. U tom slučaju, Hrvatsku danas nitko ne bi trebao 'gurati' na Balkan. Ona bi po svojoj privredi bila dio te zajednice i ne bi imala argumente za protivljenje tom naumu Europske unije. Međutim, Matešini podaci danas joj daju za pravo tražiti da granica Europe ne bude na Sutli i na Dravi. A ona bi doista tamo bila kad bi Hrvatska bespogovorno pristala glavninu svoje gospodarske razmjene obavljati sa svojim istočnim susjedima, i to u prostoru, kako predlaže EU, u kojem bi se ukinule međusobne carine. U početku bi, nema dvojbe, razvijenija Hrvatska imala određene koristi od prodaje svojih proizvoda Srbiji, Albaniji... Ali, dugoročno, hrvatsko gospodarstvo bi sve više nalikovalo tamošnjem, dok bi jaz prema razvijenim zemljama Europe postajao sve veći. Taj bi se proces mogao nazvati 'gospodarska balkanizacija' i ne treba imati iluzija da nakon toga ne bi došlo i do uspostave određenih političkih veza među tim državama. Uostalom, i politička Europa (EU) je nastala nakon dugogodišnje gospodarske suradnje. Međutim, ako netko iz Europe ili iz Hrvatske misli da se na Balkanu može stvoriti neka 'mini EU' onda mu treba ukazati na Matešine podatke koji možda nisu dovoljno europski, ali su daleko od - balkanskih", zaključuje Barišić. (Hina) dp mć 082256 MET dec 96