JADRANKO CRNIĆ: PET GODINA USTAVNOG SUDA U SLOBODNOJ HRVATSKOJ

ZAGREB, 7. prosinca (Hina - Denis Romac) - Ustavni sud Republike Hrvatske tijekom posljednjih pet godina ustrajao je na putu vladavine prava, socijalne pravde i mirotvorstva, koji su ugrađeni u temelje našega božićnog Ustava, a na tom putu ustrajat će i ubuduće, izjavio je za Hinu predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić u povodu pete obljetnice djelovanja Ustavnog suda u samostalnoj, neovisnoj i slobodnoj Hrvatskoj. #L# Nakon prvih demokratskih izbora 1990. godine, Hrvatska je dobila novi Ustav, koji je jedan od najboljih svjetskih ustava, ocijenio je Crnić ističući da hrvatski Ustav u sebi sadrži najveće vrednote koje slobodan čovjek može poželjeti. Tijekom rata i agresije na Hrvatsku, u kojoj je hrvatski narod, koji nikad nikog nije napadao, morao braniti svoje pravo na slobodu, samostalnost, svoje pravice, djelovao je i Ustavni sud. "U ratnom ozračje nikad nije lako djelovati, jer smo bili suočeni s bremenitim problemima, kada odluke mogu vrlo lako ostati neshvaćene i prouzročiti nezadovoljstvo. No upravo zbog velikih ovlasti hrvatskog Ustavnog suda, postojala je i golema odgovornost, kojom smo prilazili svakom pitanju i svakoj odluci", istaknuo je Crnić. Osvrnuvši se na posebnosti hrvatskog Ustavnog suda u odnosu na ostale ustavne sudove, njegov predsjednik je rekao da hrvatski Ustavni sud, za razliku od gotovo svih ustavnih sudova svijeta, pa i onih u 'starim' demokracijama, posumnja li da neki zakon ili propis nije ustavan, može sam pokrenuti postupak protiv tog zakona i ukinuti ga. Većina drugih sudova to ne može, već mora čekati da netko drugi pokrene postupak. "Osim toga, Ustavni zakon o Ustavnom sudu daje mogućnost svakom, doslovce svakom građaninu da, bez obzira na narodnost, rasu, spol i pravni interes, predloži Ustavnom sudu da ocjeni suglasnost nekog zakona ili drugog propisa s Ustavom i zakonom. U drugim se zemljama zahtijeva ili neki pravni interes ili je pak krug mogućih podnositelja takvog zahtjeva izuzetno sužen. I tu su, dakle, slobode u Hrvatskoj daleko šire zaštićene nego inače", kaže Crnić. Konačno, dodao je, "građani Hrvatske imaju pravo na ustavnu tužbu, što znači da, kada iscrpite redovni pravni put kod sudova ili kod upravnih tijela i Upravnog suda, a misle li da su im odlukama tih tijela povrijeđena ustavna prava, mogu se u roku od mjesec dana ustavnom tužbom obratiti Ustavnom sudu i tražiti da se te odluke ponište. I te zaštite, koja se upravo odnosi na zaštitu prava pojedinca, uopće nema u mnogim drugim zemljama, ili je pak sužena". Crnić pritom podsjeća da Ustavni sud nije dio zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, već je, prema Ustavu, međuvlast koja nadzire ustavnost i zakonitost svih triju vlasti. Premda ima snažne ovlasti, Ustavni sud, međutim, nije nikakav četvrti stupanj suđenja, nego samo ustavno tijelo koje nadzire povrede ustavnih prava. "Ustavni sud je onaj zadnji čuvar Ustava, koji ima veće nadležnosti od svih drugih i koji doista bdije nad provođenjem Ustava i zakona. U našem smo se radu susretali sa svim što život može donijeti - pitanjem vlasništva, državljanstva, pretvorbe, poduzetništva, obitelji... - tako da gotovo nema područja o kojem nismo odlučivali", rekao je i dodao da broj predmeta na sudu raste. "No to ne znači da se prava više krše, nego da građani postaju sve svjesniji svojih prava i mogućnosti, da zaštitu svojih prava mogu potražiti pred Ustavnim sudom". Od donošenja Ustava 1990. godine do 30. listopada 1996. na Ustavnom sudu zaprimljeno je 3.906 različitih predmeta - ustavnih tužbi, prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti zakona i propisa, prijedloga za obustavu izvršenja rješenja, zahtjeva za razrješenje sukoba nadležnosti. Od toga je bilo 2.359 zahtjeva za zaštitu ustavnih prava, a u istom je razdoblju riješeno 1.280 ustavnih tužbi. Zaprimljena su 604 prijedloga za ocjenu ustavnosti zakona, te 610 takvih prijedloga za ostale propise. Sud je u 13 slučajeva donio odluku o ukidanju zakona, a ukinuo je i druge propise u 31 slučaju. "Kada se usporedi s brojem predmeta na drugim sudovima, broj predmeta pred Ustavnim sudom je možda kap u moru, no ta je kap vrlo važna za pojedinca i njegova prava", drži Crnić dometnuvši kako je glavni cilj Ustavnog suda vladavina prava. U demokratskom društvu, kao što je hrvatsko, smatra Crnić, osnovni je princip da je sve što nije zabranjeno, dopušteno, ali ne na štetu drugoga. Vlast može činiti samo ono što su joj Ustav i zakoni izričito dopustili i ništa izvan toga. "To je ipak ideal vladavine prava, koji nigdje ne postoji u takvom, idealnom obliku, no tom idealu trebamo težiti, koliko je to god moguće", ustvrdio je predsjednik hrvatskog Ustavnog suda Jadranko Crnić. (Hina) rd dd 070943 MET dec 96