SLOVENCI U NEDJELJU IZLAZE NA REFERENDUM O IZBORNOM ZAKONU

(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 6. prosinca (Hina) - Samo mjesec dana nakon parlamentarnih izbora koji su uspostavili gotovo potpunu simetriju između ljevice i desnice na političkoj sceni, donoseći tako velike glavobolje budućem mandataru za sastav nove vlade, slovenski birači u nedjelju, 8. prosinca, ponovno izlaze na birališta, na referendum kojim će odlučiti o mogućim promjenama postojećeg izbornog zakona. Taj zakon mnogi drže glavnim krivcem za nepreglednost političkog sustava u kojem konačni izborni rezultat ne odražava pravo stanje na terenu (po izbornim jedinicama) kao i za teškoće u odlučivanju prilikom formiranja nove vlade. Glavne kritike sadašnjeg proporcionalnog sustava izbora zastupnika u parlamentu odnose se na nemogućnost stvaranja predizbornih programskih koalicija među strankama, dok s druge strane on u praksi omogućuje stranačke transfere i udruživanje stranaka na osnovi pragmatičnih interesa nakon što se izabere mandatar. Tako se slovenska politika, navode kritičari sadašnjeg izbornog sustava, 'feudalizira', a stranka s relativnom većinom, ako je dovoljno vješta, može u jednom mandatu steći mnogo više utjecaja i vlasti nego što joj pripada i postati dominantnom strankom, kao u državama s većinskim izbornim sustavom. Održavanje nedjeljnog referenduma svojim je potpisima iniciralo 43.000 potpisnika koje je okupio predsjednik socijaldemokrata (SDS) Janez Janša i do njega dolazi nakon što je Ustavni sud, intervenirajući četiri puta, svojim odlukama prisilio Parlament da takav referendum raspiše. Osim Janšina prijedloga da se uvede većinski izborni sustav, pri čemu bi glasači u svakoj izbornoj jedinici u dva kruga birali svoje stranačke favorite, na referendumskom listiću naći će se i prijedlog Drnovšekovih liberalnih demokrata (LDS), koji je sasvim suprotan prvom. Po njemu bi birači, bez obzira u kojoj izboroj jedinici žive, ubuduće glasovali za stranačke liste, pri čemu bi cijela Slovenija bila jedna izborna jedinica. Treći je prijedlog na referendumu podnio predsjednik Državnog vijeća Ivan Kristan (za kojega se smatra da je blizak predsjedniku Milanu Kučanu). Po tom bi prijedlogu novi izborni sustav bio kombinacija većinskog i proporcionalnog modela, tj. polovica zastupnika birala bi se većinskim, a polovica proporcionalnim načelom. Mnogi u Sloveniji smatraju da sam referendum ni politički ni praktično neće ništa riješiti te da zapravo ima samo savjetodavni značaj. Doduše, opciju za koju se odluče birači novi bi parlament po slovu zakona o narodnoj inicijativi morao u roku od godine dana implementirati u zakon. Referendumsku potporu dobit će onaj od tri prijedloga za koji se odluči više od 50 posto onih koji iziđu na birališta. Neki smatraju da će se u nedjelju glasači zapravo samo odlučivati o potpori Janši kao voditelju koalicije Slovenskog proljeća, o Drnovšeku kao "jedinom" mogućem predsjedniku vlade, a da će oni koji se odluče za srednje rješenje zapravo izraziti želju za "političkom sredinom" koju simbolizira predsjednik države. Riječ je zapravo, tvrde neki, o ponovljenim parlamentarnim izborima, naravno samo moralnog značenja. U svemu je možda najzanimljivije da prijedlog liberala uključuje i jednu sasvim revolucionarnu promjenu u slovenski politički sustav, iako ona neće biti napisana na referendumskom listiću. Liberalna opcija u svom prijedlogu izbornih promjena koje implicira nedjeljni referendum predlaže da birači ubuduće, istodobno s biranjem zastupnika, paralelno glasuju i o predsjedniku buduće vlade. U sadašnjem trenutku, kad je Drnovšek kao čelnik njihove stranke i jedna od najuglednijih ličnosti u državi još uvijek favorit za premijera, takav je prijedlog razumljiv. No, neki dovode u sumnju ustavnost takve opcije. Smatra se čak da se takav zakon ne bi mogao donijeti ako prije toga ne dođe do ustavnih promjena. Ustav iz 1992. naime izrijekom navodi da se mandatara za sastav vlade bira tajnim glasovanjem u parlamentu. Ukoliko bi birači birali predsjednika vlade neposredno (kao što je slučaj s predsjednikom države), parlament bi izgubio na svojoj ustavnoj poziciji, a predsjednik države na svojoj realnoj moći. Predsjednik se u sadašnjem načinu odlučivanja o formiranju vlade pojavljuje kao posrednik između birača i stranaka. On je taj koji formalno, na osnovi izbornih rezultata, a u konzultaciji s političkim strankama, odlučuje koga će parlamentu predložiti za šefa vlade. Implicirano rješenje koje u svom prijedlogu iznose liberali opasno bi, navode analitičari u Sloveniji, promijenilo sadašnje odnose snaga između glavnih čimbenika u državi. Sama inicijativa za promjenom izbornog zakona bila je pokrenuta s namjerom da se već nedavni izbori u studenom održe po novom sustavu. Ovako će se eventualne promjene zakona moći primijeniti tek za četiri godine, ukoliko u međuvremenu ne dođe do nekih novih inicijativa. (Hina) fl br 061203 MET dec 96