KATIČIĆ: ODLUKA VLADE JE POTPORA PBZ-OVOM PROGRAMU REHABILITACIJE

ZAGREB, 6. prosinca (Hina) - Odluka o sanaciji i restrukturiranju Privredne banke Zagreb d.d. (PBZ), koju je donijela hrvatska Vlada, znači potporu Programu rehabilitacije i restrukturiranja PBZ, koju je izradila Uprava i podržao Nadzorni odbor banke, a kojemu je cilj odstraniti bolesno tkivo i stvoriti osnove za zdravu i uspješnu banku, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave PBZ Martin Katičić. #L# Zahvalivši Vladi što je, po sadašnjim spoznajama, u cjelosti prihvatila odrednice i načine rehabilitacije iz Programa, koji je podjeljen i novinarima, Katičić je kazao da vladinu odluku PBZ još nije dobila, kao ni Ocjenu ekonomske opravdanosti Programa od strane Narodne banke Hrvatske, te da ne može komentirati te odluke. Podsjetivši ukratko na povjest problema, Katičić je rekao da je Uprava banke 27. srpnja ove godine, nakon potpisivanja sporazuma Hrvatske s Pariškim i Londonskim klubom, predložila Nadzornom odboru da PBZ ide u dobrovoljnu sanaciju. To smo učinili, pojasnio je, svjesni da komitenti dužnici - javna poduzeća, ona u pretežitom državnom vlasništvu, poduzeća s oslobođenih i još okupiranih područja i sl., neće moći vraćati ino-obveze temeljem tih sporazuma o reprogramu duga. Stoga je i program išao za tim da se na Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka prenesu svi ti dugovi poduzeća, da Ministarstvo financija izvrši zamjenu dijela obveznica za restrukturiranje gospodarstva za utržive obveznice, kao i da se Banci prizna razlika manje odobrenog iznosa javnog duga temeljem stare devizne štednje za 637 milijuna kuna. Katičić se osvrnuo posebno na taj dio nepriznatog im javnog duga, kazavši da bi Banka sigurno bila u boljoj situaciji da im je bilo priznato 170 milijuna DEM, jer su to u tadašnjoj situaciji bila velika sredstva za daljnje poslovanje. Predsjednik uprave PBZ je kazao i da će PBZ poslovnu 1996. završiti pozitivno, što će, kako je rekao, u idućim godinama biti normalna stvar, nakon što bude 'očišćen' portfelj. Ujedno je svim štedišama poručio da nema nikakve bojazni za njihove uloge i depozite potkrijepivši to podatkom da je na današnji dan na žiro-računu banke 121 milijun kuna, a deviza je 285 milijuna dolara, što znači da je likvidnost dobra, te da Banka zadovoljava svim zakonskim propisima Narodne banke Hrvatske. Na upit što sada predstoji, Katičić je odgovorio da se očekuje potpisivanje ugovora o prijenosu potraživanja i dionica između Agencije i PBZ. Ocijenio je da je vrijeme 'pet do dvanaest' za rehabilitaciju Banke, jer većina dužnika u vlasništvu države ne može vraćati kredite. O mogućoj dokapitalizaciji i ulasku EBRD-a u PBZ, Katičić je odgovorio da se pri izradi programa surađivalo s njima kao i da je njihova konzultantska kuća u svom izvješću predložila iste načine koji su predloženi u programu. Na upit o mogućim inozemnim reakcijama, Katičić je kazao da ih za sada nema, napominjući da je PBZ uvjek prema inozemstvu svoje obveze izvršavala uredno i na vrijeme. Vlasnički portfelj Banke se samo privremeno otpisuje na teret jamstvenog kapitala, ali i dalje, odgovorio je Katičić, ostaje u vlasništvu banke. Stručni savjetnik predsjednika Uprave PBZ dr. Željko Rohatinski dometnuo je da u biti država ne sanira PBZ već njene komitente, koji su u većinskom vlasništvu države, jer su bit problema ino-krediti, a Banka je bila samo posrednik. Privredna banka Zagreb za prvo polugodište 1997. planira za stambene kredite građanima odobriti ukupno 270 milijuna kuna, a mijenjaju se i uvjeti kreditiranja. Uvode se uz omjer 1:3 i omjeri 1:4 i 1:5, pri čemu ostaje fiksna kamata na depozit od jedna posto, a kamatna stopa na kredit je fiksna - devet posto godišnje. Kod namjenske stambene štednje, omjeri se povećavaju i do 1:10, a povećava se i iznos nenamjenskom kredita na 10.000 DEM, uz rok otplate na pet godina, omjer 1:3 i fiksnu kamatu od 9,5 posto godišnje, kazala je savjetnica u PBZ Alma Krajina. (Hina) db ds 061447 MET dec 96