ZASTUPNIČKI DOM SABORA: RASPRAVA O ŠEKSOVOM I IDS-OVOM PRIJEDLOGU

ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Zastupnici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora u objedinjenoj su raspravi u većini podržali inicijativu prijedloga zakona o sprečavanju sukoba osobnih i javnih interesa tijekom obavljanja dužnosti državnih dužnosnika (predlagatelja Vladimira Šeksa) te javnom objavljivanju podataka o imovini javnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj (predlagatelji zastupnici IDS-a). #L# Klub HSLS-a podupire ideju da se ova materija riješi, ali se, po riječima Vladimira Primorca, opredjeljuje za moralni kodeks. Kao veliki problem predloženih zakona navodi sankcije. Iznoseći opredjeljenje HSLS-a za moralni kodeks, Primorac predlaže da se razmotri i Vladin prijedlog da takav kodeks donese svaka institucija. "Ovakav je zakon nužan, jer naše društvo nagriza totalna erozija morala", kazao je u ime Kluba IDS-a Damir Kajin. IDS je, po njegovim riječima motivirala potreba "nadzora javnosti nad svima nama, nad političarima kako bi se mogla kontrolirati sama politika". U ime Kluba HSS-a Luka Trconić je kazao kako je mišljenja da se trebalo reagirati u vrijeme pretvorbe i privatizacije, kada su se uočavali razni načini manipulacija. Poručio je da se do drugog čitanja razmisliti o načinima kako zakon proširiti na bivše dužnosnike. Mato Arlović u ime Kluba SDP-a podržao je da oba prijedloga idu u proceduru, a da predlagatelji razmotre mogućnost njihova objedinjavanja, vodeći računa o usklađivanju s Ustavom i zakonima. Za saborske zastupnike Arlović predlože donošenje zakona o pravima zastupnika i u okviru toga kodeksa ponašanja zastupnika. Osvrćući se na pitanje zašto se to nije moglo ranije regulirati Vladimir Šeks (Klub HDZ-a) odgovorio da je u temeljitoj promjeni gospodarskog i političkog sustava trebalo pronaći način kako to utvrditi. "Donošenje ovog zakona ne isključuje paralelno postojanje etičkog kodeksta", istaknu je Šeks. Šeks je iznio i niz kritičkih primjedbi na obrazloženje IDS-ovog prijedloga, primjerice da bi se usvajanjem njihova zakona stvorili uvjeti za izbjegavanje stanja autoritarnog korporativizma, što je, kazao je, bitana osobina talijanskog fašizma. Osporavajući te teze, Ivan Jakovčić je ustvrdio da se upravo logikom javnog objavljivanja podataka izjegava svaka mogućnost formiranja takvih sustava. Uz podršku inicijativi, izjašnjavanje zastupnika za pojedini zakon ovisilo je uglavnom o stranačkoj pripadnosti. Tako su podršku Šeksovom prijedlogu dali Dragan Kovačević (HDZ) koji ističe da se njime stvaraju dodatni mehanizmi kontrole, a Bosiljko Mišetić (HDZ), odbijajući tezu da je riječ o nekom promidžbenom ili predizbornom potezu, taj prijedlog podržava kao ideju da se učinkovito zaustave zlouporabe. Predloženi zakon svakako treba podržati, ističe Drago Krpina (HDZ), koji osobito dobro pogođenim drži krug dužnosnika na koje se zakon odnosi. Antun Vujić (SDP) pak boljim ocjenjuje prijedlog IDS-a, jer ide na jačanje onog što je, po Vujićevoj ocjeni, ključno - "jačanje javnosti i straha od javnosti". IDS-ov prijedlog uz ostalo su podržali Dino Debeljuh (IDS) te Petar Žitnik (HSS) predlažući i da se zakonom obuhvate svi dužnosnici koji bi podatke o imovine dali od trenutka kad su došli na dužnost, odnosno još od 1990. Ivan Gabelica (HČSP) oba prijedloga, obzirom na niz pravnih manjkavosti, drži neprihvatljivima, dok se za oba, podržavajući sve da se spriječi kriminal, izjašnjava Slavko Vukšić (SBHS). Više se zastupnika osvrnulo na predložena rješenja o deponiranju ili objavljivanju podataka, što, po riječima dr. Axela Luttenbergera (IDS) razlikuje dva prijedloga zakona. Šeksov prijedlog ne želi javno objavljivanje podataka, kazao je Luttenberger a ističući da je potrebno povećati moralnost u politici ocjenjuje da se to može samo javnim objavljivanjem podataka. Zajednička rasprava o oba prijedloga zakona nastavit će se nakon stanke. (Hina) bn/bm ds 051429 MET dec 96