SARAJEVO, 4. prosinca (Hina/Ranko Mavrak) - Oko 90 tisuća izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, koje su tijekom rata utočište našle u Njemačkoj, u sljedećoj bi se godini trebali vratiti u svoju zemlju. Sporazumom, koji su u rujnu
potpisali predstavnici vlada dviju država, predviđeno je da u 1997. u Bosnu i Hercegovinu budu vraćeni uglavnom samci i bračni parovi bez djece.
SARAJEVO, 4. prosinca (Hina/Ranko Mavrak) - Oko 90 tisuća izbjeglica
iz Bosne i Hercegovine, koje su tijekom rata utočište našle u
Njemačkoj, u sljedećoj bi se godini trebali vratiti u svoju zemlju.
Sporazumom, koji su u rujnu potpisali predstavnici vlada dviju država,
predviđeno je da u 1997. u Bosnu i Hercegovinu budu vraćeni uglavnom
samci i bračni parovi bez djece. #L#
Tijekom dvije godine nakon toga planira se dovršetak postupnoga
povratka preostalih bosanskohercegovačkih izbjeglica, od njih 320
tisuća koliko ih po službenim statistikama boravi u Njemačkoj.
Vladi u Bonnu žuri se taj proces obaviti što prije jer je, za
socijalnu skrb i novčanu potporu izbjeglicama s područja nekadašnje
Jugoslavije, od 1991. do danas potrošeno više od 15 milijardi
njemačkih maraka.
"Taj proces mora teći planski jer u protivnom mogu neki dijelovi BiH,
poglavito oni u Federaciji, postati prenaseljeni", upozorava u
razgovoru za Hinu Damir Ljubić, zamjenik federalnoga ministra za
socijalnu politiku, rad i izbjeglice.
On ističe kako su vlasti srpskoga entiteta otvoreno izjavile da su na
svoj teritorij pripravne primiti samo izbjeglice srpske nacionalnosti
tvrdeći kako za povratak Hrvata i Bošnjaka ne postoje uvjeti.
Po dostupnim podacima, od 320 tisuća izbjeglica iz BiH, koji borave u
Njemačkoj, njih 80 tisuća su Srbi, Hrvata je između 40 i 50 tisuća, a
ostalo su uglavnom Bošnjaci.
Velik broj Bošnjaka ranije je živio upravo na području srpskoga
entiteta, a ako bi počeo stihijski povratak, oni bi se morali naseliti
unutar Federacije pri čemu postoji opasnost poremećaja etničke
ravnoteže. Poseban problem bio bi ako bi se to dogodilo u županijama s
mješovitim režimom - Srednjobosanskoj i Neretvanskoj. Ljubić podsjeća
kako je velik priljev izbjeglih Bošnjaka iz istočne Bosne tijekom
1995. upravo u Srednjobosansku županiju drastično narušio etničku
ravnotežu na štetu hrvatskoga naroda pa tu sada na jednoga Hrvata
dolaze tri Bošnjaka.
Unutar Federacije u ovom trenutku živi gotovo 300 tisuća raseljenih
osoba.
"Ako bi se takvo što ponovilo, u pitanje bi bilo dovedeno samo
funkcioniranje tih županija", kaže Ljubić.
Da bi se izbjegli ti problemi, vlasti u BiH morale bi obaviti
usporedbu podataka o izbjeglicama koje njemačka vlada kani vratiti.
"Vratiti bi trebalo one koji se imaju kamo vratiti, a prije toga nužno
je uspostaviti kvalitetnu bazu podataka koja sada ne postoji", ističe
Ljubić. Po njegovim rječima, dodatni problem predstavlja to što i u
Njemačkoj nema jedinstvene evidencije izbjeglica jer je ona u ovlasti
saveznih pokrajina.
Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice planiralo je da 1997. bude
ključna godina za masovniji povratak izbjeglica u BiH. Po planovima te
organizacije, na organiziran način trebalo bi se vratiti oko 200
tisuća ljudi, a još toliko moglo bi ih stići u BiH izvan službenih
programa povratka.
UNHCR je planirao da se povratak organizira u 19 posebno određenih
zona, a cijeli bi projekt stajao oko 190 milijuna dolara. Doministar
Ljubić upozorava da su ti planovi dovedeni u pitanje jer Ujedinjeni
narodi nemaju potreban novac.
Sva odgovornost sada je ponovno prebačena na vlasti u samoj zemlji
koje moraju osigurati, ne samo stambeni prostor nego i infrastrukturu
- ponajprije zdravstveni i školski sustav, da bi se ljudi imali kamo
vratiti. Uz to je potrebno pokrenuti i proizvodnju jer povratnici neće
moći živjeti od humanitarne pomoći.
Po Ljubićevim riječima, povratak izbjeglica ovisit će i o reviziji
Zakona o napuštenim stanovima. Ako bi se izmijenile njegove ratne
odredbe i prihvatili zahtjevi hrvatske strane, brojne izbjeglice koje
su stanarsko pravo imale u travnju 1992. ponovno bi ga stekle i samim
tim otvorila bi se i mogućnost njihova povratka u zemlju. Po sadašnjim
procjenama, riječ je o desecima tisuća stanova samo na području
Federacije.
Ured Carla Bildta nedavno je federalnom Ministarstvu pravosuđa uputio
tekst prijedloga izmjena odredaba o napuštenim stanovima kojima bi se
oživjela predratna stanarska prava. O tome bi u dogledno vrijeme
trebao raspravljati i federalni parlament.
(Hina) rm mc
041207 MET dec 96