ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Ostvarenje programa jesenske sjetve ove je godine u znatnoj mjeri bilo otežano nepovoljnim vremenskim prilikama, posebice kišama u rujnu, što je uvjetovalo kašnjenja i u sjetvi pšenice. Loše vremenske
prilike odrazile su se i na sjetvu ostalih kultura, pa je primjerice uljana repica, od predviđenih 12 tisuća, zasijana na oko osam tisuća hektara.
ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Ostvarenje programa jesenske sjetve ove
je godine u znatnoj mjeri bilo otežano nepovoljnim vremenskim
prilikama, posebice kišama u rujnu, što je uvjetovalo kašnjenja i u
sjetvi pšenice. Loše vremenske prilike odrazile su se i na sjetvu
ostalih kultura, pa je primjerice uljana repica, od predviđenih 12
tisuća, zasijana na oko osam tisuća hektara. #L#
Prema izvješćima županijskih ureda za gospodarstvo koncem studenoga
pšenica je, od predviđenih 300 tisuća, bila zasijana na nešto više od
221 tisuću hektara. Budući da je pored toga u hrvatskom Podunavlju
osigurano financiranje sjetve na oko 25 tisuća hektara, znači da će
površine pod pšenicom u ovoj godini iznositi gotovo 250 tisuća
hektara, ili 22,3 posto više nego prijašnje godine.
Po podacima kojima raspolaže Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
sjetva pšenice u potpunosti je završena u svega tri županije -
Požeško-slavonskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj.
U Požeško-slavonskoj županiji od planiranih 23.300 hektara zasijano je
23.650 hektara, a u Splitsko-dalmatinskoj od planiranih 5.600 hektara
pod pšenicom je 6.145 hektara.
Bitno slabiji rezultati sjetve pšenice bilježe se međutim u glavnim
"žitorodnim županijama". Tako je u Osječko-baranjskoj, od planiranih
60.000 hektara zasijano 35,3 tisuće hektara ili 58,8 posto. U
Vukovarsko-srijemskoj pod pšenicom je oko 20,1 tisuću hektara, a
planirano je 35.600 hektra, odnosno plan je ostvaren 56,4 posto. Bolji
se rezultati sjetve bilježe u Bjelovarsko-bilogorskoj i
Virovitičko-podravskoj županiji, gdje su planovi sjetve pšenice
ostvareni 75,6 odnosno 86,6 posto.
Žetva i berba kasnih usjeva ove je jeseni obavljena na 493.700
hekatra ili 97,9 posto zasijanih površina. Berba kukuruza završena je
na 99,7 posto površina. Uz prosječan prinos od 5,14 tona po hektaru
proizvedeno ga je više od 1,8 milijuna tona, što osjetno premašuje
domaće potrebe za tom kulturom.
Šećerna je repa povađena sa 88,2 posto površina, a uz prinos od 44,3
tone po hektaru proizvedeno ju je oko 837 tisuća tona.
Završena je berba dviju uljarica - suncokreta i soje, kojih je ove
jeseni proizvedeno 29 odnosno 40,5 tisuća tona, uz prosječne prinose
od 1,5 i 2,3 tone po hektaru.
Pri samom je kraju berba duhana, kojeg je, uz prinos od 1,31 tonu
po hektaru proizvedeno gotovo 10 tisuća tona.
Dobar je prinos ove godine zabilježen u proizvodnji krumpira, koji
je povađen sa oko 90 posto zasađenih površina. Uz prinos od 12,5
tona proizvedeno ga je preko 731 tisuću tona.
Uz izuzetak suncokreta, koji je stradao zbog obilnih kiša, kod svih
drugih kultura zabilježen je, u odnosu na prošlu godinu, porast
prinosa. Uz povećanje površina u odnosu na godinu prije to je za
rezultat imalo povećanu prouzvodnju. Te se tendencije, drže u
Ministarstvu, mogu smatrati pozitivnima, osim kod krumpira, budući da
proizvedene količine nadmašuju domaće potrebe za preko 22 posto.
(Hina) bm ds
041116 MET dec 96