"VEČERNJI LIST": PRISILNI BLIZANCI

ZAGREB, 2. prosinca (Hina) - U današnjem izdanju (2. prosinca) "Večernji list" donosi pod naslovom "Prisilni blizanci" komentar Željka Krušelja o ocjenama (izrečene i u nas i u međunarodnoj javnosti) o tome da su "službeni Zagreb i Beograd zapravo 'politički blizanci'". U tom kontesktu izdvaja nedavnu izjavu State Departmenta "koji je jasno naznačio kako Clintonova administracija ne smatra da je glede funkcioniranja državne vlasti 'slična situacija' u Hrvatskoj i Srbiji", i piše: #L# "Njome su najviše bili razočarani krugovi koji ne žele shvatiti da je demokratsko ozračje u Hrvatskoj doista ovisno o zbivanjima u 'skraćenoj' Jugoslaviji, ali na sasvim suprotan način od onoga što se pokušava tumačiti". Objašnjavajući svoju ocjenu, Krušelj u nastavku piše: "Bitna je, prije svega, činjenica da je današnji srbijanski neokomunistički sustav uspostavljen još u bivšoj državi, odnosno da je upravo on svojim hegemonističkim ciljevima nametnuo Hrvatskoj i BiH ratni scenarij. Hrvatska vlast, personificirana u ličnosti predsjednika Tuđmana, od početka je bila znatno limitirana ponašanjem Miloševićeva režima. Nije se, dakle, mogla izolirati od posljedica srpske agresije, niti svoju političku energiju u većoj mjeri usmjeravati na svekoliki gospodarski i kulturni razvoj. Sve je bilo podređeno obrani državnog i nacionalnog suvereniteta, nerijetko i uz rizik pogoršanja hrvatskih pozicija u međunarodnoj javnosti, čije se projugoslavensko raspoloženje presporo mijenjalo. Hrvatskoj i danas nedostaje onoliko demokratske širine, možda još više u onom formalnom smislu, koliko je i u postdaytonskom razdoblju prisutna opasnost od oživljavanja velikosrpskog koncepta. Nerealno je, a i politički lakomisleno, u hipu ispunjavati sve one diplomatske zahtjeve za 'autonomni' politički status i 'kolektivni povratak' srpske manjine, i to prije nego što je hrvatsko Podunavlje uopće reintegrirano. Ne može se, pojednostavljeno rečeno, dopustiti da regionalni interesi nekih inozemnih institucija i vlada učine političku situaciju u Hrvatskoj sličnom razdoblju uoči srpske agresije, jer bi se time obesmislila njena budućnost. Zasigurno je to ključni razlog da hrvatske vlasti moraju danas pregovarati s Miloševićem o konkretnim problemima, po mogućnosti se i dogovarati, što ipak nije identično pojmu 'bliske suradnje', jer 'voždovu' poziciju nedodirljivog lidera priznaje cijela međunarodna zajednica, pa i nakon što je diktatorskom manirom poništio rezultate tamošnjih lokalnih izbora. Već i takvi 'dvostruki kriteriji' međunarodne diplomacije dokazuju kako Hrvatska ni uz najbolju volju ne može biti nezainteresirana za zbivanja istočno od Dunava, jer bi to bilo svojevrsno političko samoubojstvo". (...) (Hina) mi 020728 MET dec 96