OESS U LISABONU O EUROPSKOJ SIGURNOSTI, NATO-U I MISIJI U BIH

LISABON, 1. prosinca (Hina - Slavoljub Leko) - Predstavnici zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) sastaju se u ponedjeljak i utorak na summitu u Lisabonu kako bi postavili zajednička načela budućeg sustava europske sigurnosti i razgovarali o nizu konkretnih pitanja od odnosa Rusije i proširenja NATO-a do mirovne misije u BiH. #L# Susret na vrhu 54 šefova država ili vlada zemalja članica postavit će načela novog modela europske sigurnosti za 21. stoljeće, odobriti nastavak misije OESS-a u BiH u organizaciji lokalnih izbora, produljiti nadzor provedbe sporazuma o kontroli naoružanja na prostoru bivše Jugoslavije, i dodatknuti se nekih problema europske sigurnosti kao što je kriza u Bjelorusiji, problem Kosova, Gorskog Karabaha, Abhazije, Čečenije i Moldove. OESS broji 55 zemalja članica među kojima su sve europske zemlje kao i SAD i Kanada. Članstvo SR Jugoslavije suspendirano je 1992. zbog njene uloge u ratu u BiH i nije pozvana na ovaj susret na vrhu. Summit u Lisabonu bit će mirniji nego dva prethodna budući da trenutno nigdje na prostoru OESS-a nema otvorenog rata. Međutim, sukob Rusije i NATO-a oko proširenja Atlantskog saveza na zemlje srednje i istočne Europe i mnoštvo neriješenih potencijalnih kriznih žarišta u Europi bitno otežavaju uobličenje novog modela europske sigurnosti što je glavna zadaća summita. Odražavajući sukob Rusije i zapadnih zemalja oko buduće europske sigurnosne arhitekture lisabosnski summit će usvojiti deklaraciju koja će samo načelno ocrtati model za 21. stoljeće. Neodređenost načela koja će pozvati na zajedničku brigu u održavanju europske sigurnosti i stabilnosti jamči njihovu opću prihvatljivost. Koliko je teško pronaći formulacije koje će zadovoljiti svaku članicu ove organizacije u kojoj se odlučuje konsenzusom, svjedoči činjenica da dan pred početak susreta na vrhu još uvijek nije usuglašena konačna verzija završnog dokumenta. Najveće prepreke su vojno sigurnosne naravi. Model europske sigurnosti za 21. stoljeće koji će biti predložen u završnom dokumentu summita u osnovi bi trebao predstavljati "mrežu svih postojećih sigurnosnih institucija i obrambenih aranžmana koje će podijeliti posao i jedna drugu ispomagati u cilju unapređenja međunarodne sigurnosti i mira", kazao je stalni predstavnik Hrvatske pri OESS-u dr. Darko Bekić. "Iza tog modela sigurnosti kriju se vrlo konkretne obveze i promjene u vojnim tokovima pojedinih zemalja", pojašnjava Bekić problem oko kojeg se spore predstavnici zemalja OESS-a. Prema njegovim riječima, Rusija traži čvrsta jamstva da naredih 18 mjeseci bivše zemlje Varšavskog pakta, na koje će se NATO skoro sigurno proširiti, ne povećaju količinu oružja na svom teritoriju kao i da na njihovom teritoriju ne budu raspoređene strane vojne snage. Rusija očekuje da se za to vrijeme postigne dogovor o prilagodbi Sporazuma o konvencionalnom naoružanju u Europi iz 1990. u skladu sa stanjem nakon prestanka hladnog rata koji bi u svojoj modificiranoj formi sadržavao navedena ograničenja i tako ublažio sigurnosne posljedice proširenja NATO-a do zapadnih Ruskih granica. "Drugi element vojne sigurnosti koji je sporan je prisustvo stranih trupa na teritoriju zemlja članica OESS-a. Prvenstveno se tu misli na prisustvo 14. ruske armije u Moldovi i turske armije na Cipru", rekao je Bekić. Razgovori o stvarnim konkretnim rješenjima budućeg modela europske sigurnosti bit će nastavljeni nakon susreta na vrhu u Lisabonu, očekuje se u diplomatskim krugovima. Ključni utjecaj na konačni izgled europske sigurnosne arhitekture 21. stoljeća imat će odluke o proširenju NATO-a koje se očekuju sredinom iduće godine. Rusija sa svoje strane želi ojačati ulogu OESS-a i pretvoriti je u ključni čimbenik europske sigurnosti kao protutežu rastućem utjecaju NATO-a. Većina zemalja je protiv ovog prijedloga Rusije. Ključni čimbenici rasprava o novom sigurnosnom modelu američki predsjednik Bill Clinton i ruski predsjednik Boris Jeljcin, neće sudjelovati na summitu u Lisabonu nego će ih predstavljati potpredsjednik Al Gore i premijer Viktor Černomidin. Ta činjenica dodatno svjedoči o tome da ključne odluke modela europske sigurnosti neće biti donesene na ovom summitu. U završnoj deklaraciji summita unatoč očekivanjima neće biti riječi o krizi u Bjelorusiji zbog protivljenja Rusije, a Čečenija će biti samo neodređeno dotaknuta. Hrvatsku će na susretu na vrhu OESS-a u Lisabonu predstavljati izaslanstvo koje predvodi premijer Zlatko Mateša, a u kojem je također i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. Njihov dolazak u Lisabon očekuje se u nedjelju navečer. Hrvatska neće biti neposredno spomenuta u završnom dokumentu summita. To je znak da više nije u središtu pažnje kao sigurnosni problem što je bila na prethodna dva susreta na vrhu OESS-a. "Njena uloga se smatra važnom u daljnjem promicanju mirovnog procesa u BiH, a isto tako i na području tzv. ljudske dimenzije OESS-a u smislu daljnjeg promicanja demokratskih institucija, manjinskih i drugih prava", rekao je Bekić ocjenjujući novu poziciju Hrvatske. Osim sudjelovanja u radu summita očekuje se i niz bilateralnih susreta hrvatskih predstavnika. (Hina) sl sd 011734 MET dec 96