VINA DEL MAR, Čile, 12. studenoga (Hina/AP/Reuter) - Čelnici 19 latinoameričkih zemalja, Španjolske i Portugala osudili su u ponedjeljak jačanje američkog trgovinskog embarga protiv Kube, istodobno dajući do znanja Fidelu Castru da
žele demokratske promjene na otoku.
VINA DEL MAR, Čile, 12. studenoga (Hina/AP/Reuter) - Čelnici 19
latinoameričkih zemalja, Španjolske i Portugala osudili su u
ponedjeljak jačanje američkog trgovinskog embarga protiv Kube,
istodobno dajući do znanja Fidelu Castru da žele demokratske promjene
na otoku. #L#
U završnom dokumentu 6. Ibero-Američkog sastanka na vrhu u Čileu,
čelnici su pozvali Sjedinjene Države da ponovo razmotre Helms-Burtonov
zakon koji, po njima, "zanemaruje temeljna načela poštivanja
suvereniteta država".
Oni izražavaju svoje "odlučno protivljenje" zakonu koji omogućuje
kažnjavanje stranih tvrtki zbog poslovanja s Kubom i pozivaju
Washington da ponovo razmotri njegovu primjenu.
U završnom dokumentu, nazvanom Deklaracija iz Vina del Mara, po
istoimenom pacifičkom ljetovalištu u kojem je trodnevni summit
završen, zaključuje se da Helms-Burtonov zakon, koji otvara mogućnost
američkim državljanima da tuže strane tvrtke radi korištenja imovinom
koja im je zaplijenjena u revoluciji na Kubi 1959., krši međunarodno
pravo, pokušavajući američko zakonodavstvo primjenjivati izvan
državnih granica.
U oskudno prikrivenom upućivanju na posljednju neizabranu vladu u
zapadnoj hemisferi, onu na Kubi, sudionici summita su naglasili da su
"slobodni, periodični i pošteni izbori bit demokracije".
"Sloboda izražavanja, udruživanja i okupljanja, cjelovit pristup
informacijama, slobodni, periodični i pošteni izbori bitni su elementi
demokracije", kaže se među ostalim u dokumentu usvojenom konsenzusom.
Dokument također ukazuje na "bitnu ulogu koju u demokratskom
razvitku" imaju političke stranke, poziva na "otvorenu i transparentnu
raspravu u javnom životu" i kaže da građani trebaju tražiti da im
vlasti u određenim razmacima podnose račun o svom djelovanju.
Venecuelanski predsjednik Rafael Caldera, domaćin summita iduće
godine, kazao je da su aluzije na Kubu lako čitljive između redova
dokumenta.
No čini se da Castro nije bio posebno impresioniran nijansama u
tekstu deklaracije, pa ju je, unatoč suprotnim očekivanjima, zajedno s
ostalim čelnicima i potpisao. U svom je govoru na summitu napao
tržišno gospodarstvo, krupni strani kapital i američke medije. U
Čileu, koji je posjetio nakon 25 godina, dočekao ga je poveći broj
pristaša, kakve ima u gotovo svim zemljama Latinske Amerike, a u
nedjelju je imao i sastanak s čileanskim socijalistima.
Nakon Venecuele 1997. i Portugala 1998., za domaćina summita 1999.
određena je Kuba, što će Castru pružiti prigodu za panameričku
proslavu 40. obljetnice svog dolaska na vlast, ako ga u
međuvremenu ne pregaze promjene.
U završnom dokumentu sastanka na vrhu također se ističe postignuta
suglasnost za uspostavu stalne suradnje "u obrani demokratskih
vrijednosti i suvereniteta".
Dokument naglašava i "poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda".
Za učvršćenje demokracije se kaže da predstavlja "stalnu zadaću u
kojoj svaki narod, u skladu sa svojom političkom tradicijom, treba
odlučno napredovati".
Sastanak na vrhu u Santiagu i Vina del Maru pružio je dokaze o novoj
zrelosti latinoameričkih demokracija i njihovoj želji da zajedničkim
nastupom doprinesu jačanju svog položaja u međunarodnoj zajednici,
ocijenili su diplomati.
(Hina) dh dh
120502 MET nov 96