KIŠINJEV, 30. studenoga (Hina/Reuter) - U nekadašnjoj sovjetskoj republici, a danas samostalnoj državi Moldaviji u nedjelju se održava drugi krug prvih višestranačkih predsjedničkih izbora u povijesti te zemlje.
KIŠINJEV, 30. studenoga (Hina/Reuter) - U nekadašnjoj sovjetskoj
republici, a danas samostalnoj državi Moldaviji u nedjelju se održava
drugi krug prvih višestranačkih predsjedničkih izbora u povijesti te
zemlje. #L#
Predsjedniku Mircei Sneguru, koji je u prvom krugu osvojio 39
glasova, glavni je protukandidat predsjednik parlamenta Petru Lukinski
koji je prije dva tjedna dobio 28 posto glasova. Sedam ostalih
kandidata, među kojima je bio i premijer Andrej Sangeli, otpalo je u
prvom krugu izbora.
Evo i nekoliko temeljnih činjenica o Moldaviji:
BROJ STANOVNIKA: 4,3 milijuna. 2,8 milijuna (64,4 posto) su Moldavci,
600 tisuća je Ukrajinaca (13,8 posto) i 563 tisuće Rusa (13 posto), a
u zemlji žive još pripadnici turske (3,5 posto), bugarske (2 posto) i
židovske manjine (1 posto).
VJERA: Više od 90 posto stanovnika Moldavije pripada moldavskoj
pravoslavnoj crkvi.
JEZIK: Službeni je jezik moldavski, no on je identičan
istočnorumunjskom narječju uz granicu s Moldavijom, samo što je u
Moldaviji službeno pismo ćirilica.
POVRŠINA: 33,700 četvornih kilometara. Na zapadu graniči s
Rumunjskom, a na sjeveru, istoku i jugu s Ukrajinom.
GLAVNI GRAD: Kišinjev (750 tisuća stanovnika).
VOJNE SNAGE: Prema Ustavu iz 1994., Moldavija je proglasila "trajnu
neutralnost". Članica je NATO-vog "Partnerstva za mir", ali ne
namjerava pristupiti tom savezu.
GOSPODARSTVO: Životni je standard naglo pao nakon pucanja
gospodarskih veza sa SSSR-om te pretežito poljoprivredne zemlje.
Nedostatak izvora energije, vojni sukob s proruskim separatistima u
području Dnjestra 1992. i velike poplave teško su stanje još
pogoršali.
Prema službenim podacima, više od 40 posto stanovništva živi u
siromaštvu, u usporedbi s pet posto 1990. Prosječna mjesečna plaća je
u protuvrijednosti 220 kuna, što je za čak 62 posto manje od iznosa iz
1992, a očekuje se da ove godine poraste za dva posto.
Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka Moldaviju su pohvalili
zbog napretka u smirivanju i restrukturiranju gospodarstva. Zajmovi
međunarodnih institucija iznose 700 milijuna dolara.
Novčana jedinica lej, uvedena 1993., stabilizirala se na 4,60 za
jedan američki dolar; godišnja je inflacija sa 105 posto 1994. pala na
23,8 posto prošle godine, a predviđanja govore da će ove godine
iznositi 17 posto. Proračunski manjak bio je 4,9 posto BNP, dok je u
razdoblju 1992.-1993. iznosio 20 posto BNP.
Privatno poduzetništvo čini 60 posto BNP-a. No strana ulaganja -
nužna za reformu velikih poduzeća iz doba SSSR-a - iznose tek 60
milijuna dolara.
Moldavija je još uvijek uvelike ovisna o Rusiji u uvozu energije, a
najvećem ruskom proizvođaču plina Gazpromu duguje više od 400 milijuna
dolara.
POVIJEST: Moldavci i Rumunji imaju isti jezik i kulturno nasljeđe.
Današnja Republika Moldavija nekad je bila rumunjska kneževina
Moldavija. Rusija je 1812. dobila Moldaviju od Turske i upravljala
njome kao provincijom Besarabijom do 1918. kad je Rumunjska taj
teritorij vratila pod svoju kontrolu. Staljin ju je 1940. pripojio
temeljem tajnog sporazuma s nacističkom Njemačkom i ona je ostala u
sastavu SSSR-a sve do njegova raspada 1991.
Predsjednik Segur 1989. izabran je za predsjednika Parlamenta, koji
ga je 1990. izabrao za poglavara države. Na prvim predsjedničkim
izborima 1991. on je bio jedini kandidat. Snegur je nekad bio jedan od
najviših moldavskih komunističkih dužnosnika, a tijekom 80-ih bio je
pokretačka snaga pokreta za oživljavanje moldavskih povijesnih i
kulturnih vrednota.
No njegov kratkotrajni savez s nacionalističkim snagama uplašio je
pripadnike moldavskih manjina. 150 tisuća pripadnika turske manjine na
jugu zemlje u kolovozu 1990. proglasilo se neovisnima od Moldavije.
U rujnu iste godine pobunilo se Dnjestarsko područje na istoku
Moldavije. Veći dio tamošnjih 700 tisuća stanovnika govori ruski ili
ukrajinski. U krvavim sukobima koji su 1992. izbili između moldavskih
snaga sigurnosti i dnjestarskih pobunjenika poginule su stotine ljudi.
U kolovozu 1992. zaraćene su strane dogovorile primirje, a mir
održavaju pripadnici moldavskih, ruskih i dnjestarskih snaga.
Pregovori oko budućnosti Dnjestra zapeli su na nepopustljivosti vođa
tog područja u zahtjevu za otcjepljenjem i državnošću Dnjestra, dok
Moldavija nudi široku autonomiju. U Dnjestru se nalazi još oko šest
tisuća ruskih vojnika. Turska manjina u području Gagauzije 1994.
prihvatila je sporazum o autonomiji u okviru Moldavije.
(Hina) dam sd
301048 MET nov 96