ZASTUPNIČKI DOM SABORA: MINISTAR FINANCIJA O PRIJEDLOGU PRORAČUNA

ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Po prvi put, nakon četiri godine, Hrvatska se nalazi u ciklusu gospodarskog oporavka, pa se tako u idućoj godini, uz zadržavanje niske inflacije (3,5 posto), očekuje nominalni rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od devet do deset posto, kazao je ministar financija Božo Prka obrazlažući prijedlog državnog proračuna za 1997. godinu na današnjoj sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. Prijedlogom državnog proračuna za iduću godinu prihodi su planirani u iznosu od 32,7 milijardi kuna, a izdaci u iznosu 35,5 milijardi kuna. #L# Deficit od 2,8 milijardi kuna u procjenjenom BDP-u od 108 milijardi kuna iznosi 2,6 posto i to, istaknuo je Prka, neće ugroziti funkcioniranje i stabilnost države, jer je ispod prihvatljive razine od tri posto. Deficit će se financirati zaduživanjem na domaćem i inozemnom tržištu kapitala. Uštede na tekućem računu (od oko dvije milijarde kuna) i zaduživanje na tržištu kapitala usmjerit će se u investicije, koje su planirane u iznosu od 4,2 milijarde kuna, naglasio je Prka. Ministar financija pritom je ocijenio da ima "još dosta prostora zaduživanju za razvojne projekte", navodeći da je ukupni vanjski dug Hrvatske od 4,5 milijardi dolara oko četvrtina BDP-a (dok kriteriji Europske unije idu do 60 posto). Ministar Prka zastupnicima je detaljno pojasnio planirane proračunske prihode i stavke rashoda. Blagi rast prihoda od poreza od 1,8 posto (29,6 milijardi kuna) rezultat je bitnog smanjena prihoda od poreza na dohodak, obzirom na smanjenje stope poreza sa 25 na 20 posto i povećanja neoporezivog dijela dohotka sa 700 na 800 kuna. Iako nominalna stopa poreza na dobit raste (sa 25 na 35 posto) njegov stvarni učinak neće biti progresivan, kazao je Prka najavljujući pritom dvije mjere razvojne politike i poticanja investiranja - povećanje zaštitne kamate i uvođenje ubrzane amortizacije. Kod prihodne strane, Prka je naveo i blagi rast prihoda od poreza na promet proizvoda i usluga (iznos od 20,5 milijardi kuna), te bitan realan rast od 40,8 posto kapitalnih prihoda (iznos od 1,3 milijarde kuna). Obrazlažući ekonomsku klasifikaciju rashodne strane proračuna, Prka je kazao da se od ukupnih izdataka od 35,5 milijardi kuna za zaposlene planira 10,3 milijardi kuna. Računamo na minimalni rast plaća korisnika državnog proračuna od oko deset posto, kazao je Prka. Najavio je i realni rast mirovina, napominjući da se problemi mirovinskog sustava mogu rješavati samo dugoročno, prije svega rastom zapošljavanja. Tekući transferi u idućoj godini rastu za 47 posto, a od 7,5 milijardi kuna najznačajnija je stavka transfer za benificirane mirovine u iznosu od 2,9 milijadi, a za invalide domovinskog rata ukupno je planirano dvije milijarde kuna. Kod tekućih transfera i potpora (iznos od 1,4 milijarde kuna), ministar je posebno ukazao na transfere Hrvatskim željeznicama (957 milijuna kuna). Prka se pritom osvrnuo na štrajk željezničara ocijenivši da su HŽ najveći strukturni problem u Hrvatskoj. "Nema razloga za štrajk željezničara, jer su im plaće porasle u 1996. godini 22 posto", kazao je Prka, naglašavajući da željezničari mogu računati na rast plaća kroz izmjene poreza na dohodak. Prka je također ukazao na potrebu restrukturiranja HŽ-a. Od kapitalnih izdataka od 4,2 milijarde kuna, za obnovu je namijenjeno 1,2 milijarde, naveo je Prka. "Želimo li veću razvojnu ulogu države, to je nemoguće kroz investicije iz tekućih prihoda. Hrvatska mora računati da će za obnovu Podunavlja i ostalih ratom razorenih područja morati početi prodavati dio javnog sektora u mjeri koja ne ugrožava vitalne interese države", kazao je uz ostalo Prka. (Hina) sšh/bn ds 281238 MET nov 96