ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Kako bi privukle turiste i pridonijele stvaranju pozitivnog "imagea" hrvatskog turizma, turističke zajednice, među ostalim, izrađuju i distribuiraju turističke brošure. Zbog njihove važnosti u promidžbi
turizma, hrvatski Institut za turizam ove je godine ponovno ocjenjivao kvalitetu turističkih brošura, a rezultati su pokazali da, uz znatno poboljšanje sadržaja, većini ipak nedostaje jasna koncepcija, doznaje se u Institutu za turizam.
ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Kako bi privukle turiste i pridonijele
stvaranju pozitivnog "imagea" hrvatskog turizma, turističke zajednice,
među ostalim, izrađuju i distribuiraju turističke brošure. Zbog
njihove važnosti u promidžbi turizma, hrvatski Institut za turizam ove
je godine ponovno ocjenjivao kvalitetu turističkih brošura, a
rezultati su pokazali da, uz znatno poboljšanje sadržaja, većini ipak
nedostaje jasna koncepcija, doznaje se u Institutu za turizam. #L#
Istraživanje je pokrenuto kako bi se ispitali načini na koje
turističke zajednice u Hrvatskoj prilaze planiranju i izradi
turističkih brošura, ocijenila kvaliteta brošura tiskanih protekle
dvije godine te upozorilo na važnost njihovih pojedinih elemenata.
Od pristiglih brošura, za ocjenjivanje je odabrano njih 18, a 32
stručnjaka ocjenjivali su kvalitetu devet elemenata brošura: naslovnu
stranicu, koncepciju brošure, prikaz destinacije, informativnost
teksta, povezanost teksta i fotografija, kartografski prikaz, layout,
kvalitetu tiska te ukupan dojam o brošuri. Za svaki pojedini element
ocjene su bile u rasponu od jedan do sedam.
Analiza je pokazala da većini brošura nedostaje jasno uobličena
koncepcija, stoga bi turističke zajednice s više pozornosti trebale
prići planiranju, izradi i mjerenju uspješnosti brošura.
Testiranjem pojedinih rješenja pri stvaranju same brošure, turističke
bi zajednice na jednostavan način mogle uspostaviti sustav praćenja
kvalitete svojih tiskanih promocijskih materijala, ističu znanstvenici
Instituta za turizam.
Ove su godine anketirani i direktori turističkih zajednica, koji su
istaknuli da je za izdavanje kvalitetne brošure potrebno više novca i
kvalitetnijih kadrova.
Inače, samo je nekoliko brošura dobilo srednju ocjenu koja bi se
mogla svrstati u kategoriju "vrlo dobro" po ukupnom dojmu, a to su
brošure "Tisuću otoka hrvatskog Jadrana", "Romantično srce Hrvatske" i
"Rovinj", a po mnogim elementima prvoplasiranom se može smatrati i
brošura "Cres".
U najlošije bi se turističke brošure, pak, mogle svrstati "Šolta",
"Novi Vinodolski" i "Kvarner-otoci, primorje, gorje" jer njihovi
glavni nedostaci proizlaze iz nepostojanja jasne koncepcije pri izradi
brošure. Pritom je najviše primjedaba upućeno izradi naslovne stranice
koja ne udovoljava kriterijima suvremenog promoviranja turističke
destinacije.
U koncepciji brošure najbolju srednju ocjenu - 5,68, dobila je
brošura "Tisuću otoka hrvatskog Jadrana", a slijede "Romantično
srce Hrvatske" - 5,47, te "Cres" - 5,15. Najlošija je bila "Šolta"
sa srednjom ocjenom 3,19. Za najbolju naslovnu stranicu najbolju
srednju ocjenu, i to 5,75, ponovno je dobila brošura "Tisuću otoka
hrvatskog Jadrana" i "Romantično srce Hrvatske" - 5,37 te
"Dalmacija" - 5,06. Najlošija je ponovno bila "Šolta" sa srednjom
ocjenom 2,61.
(Hina) splj sab
270912 MET nov 96