CAVTAT, 26. studenoga (Hina) - Novija povijest Konavala, graditeljstvo i likovna umjetnost na tom području to konavosko stvaralaštvo bili su temama triju paralelnih sjednica održanih drugoga dana znanstvenog skupa "Konavle u prošlosti
sadašnjosti i budućnosti" što se održava u Cavtatu. Organizatori skupa su Zavod za povijesne znanosti HAZU Dubrovnik, Sveučilište u Zagrebu - međunarodno središte hrvatskih sveučilišta Dubrovnik, općina Konavle te Hrvatska komisija za suradnju s UNESCOM, a u njegovu radu sudjeluje 60-ak hrvatskih znanstvenika i stručnjaka.
CAVTAT, 26. studenoga (Hina) - Novija povijest Konavala, graditeljstvo
i likovna umjetnost na tom području to konavosko stvaralaštvo bili su
temama triju paralelnih sjednica održanih drugoga dana znanstvenog
skupa "Konavle u prošlosti sadašnjosti i budućnosti" što se održava u
Cavtatu. Organizatori skupa su Zavod za povijesne znanosti HAZU
Dubrovnik, Sveučilište u Zagrebu - međunarodno središte hrvatskih
sveučilišta Dubrovnik, općina Konavle te Hrvatska komisija za suradnju
s UNESCOM, a u njegovu radu sudjeluje 60-ak hrvatskih znanstvenika i
stručnjaka. #L#
Konavljani su istaknuo je Stijepo Obad zahvaljujući svom otporu
srbizaciji u razdoblju između dva svjetska rata uspjeli sačuvati
cjelovitost Cavtata i Konavala. U tom je razdoblju - na čijem su početku
podjelom na oblasti brisane stoljećima postojeće granice, te je tako
Boka Kotorska pripojena zetskoj oblasti - provođena sustavna srbizacija
konavoskog područja, a posebice Cavtata. Po Obadovim riječima
Konavljani su se tome uspjeli oprijeti zahvaljujući svojoj nacionalnoj
osvještenosti u čemu je ključnu ulogu odigrala Hrvatska seljačka
stranka (HSS) i njezin čelnik Stjepan Radić.
O velikom utjecaju HSS-a u Konavlima u borbi protiv velikosrpskog
hegemonizma u razdoblju od 1918. do 1929. godine govorio je Franko
Mirošević.
Konvaljani su bili politički Hrvati odani Stjepanu Radiću i Vladku
Mačeku, a ne ni lijevi, niti desni ekstremisti istaknuo je Ivo Banac,
govoreći o prilikama u Konavlima u razdoblju od 1944. do 1949. godine.
Rekavši da je to neistraženo područje Banac je istaknuo kako je cilj
njegova izlaganja prikazati recepciju, otpor te neuspjeh komunističkog
sustava u Konavlima na primjeru "triju sličica" iz konavoskog života
koje je naslovio "izdajnici", "škripari" i "kolhozi". U komunističkom
se sustavu prvih poslijeratnih godina izdašno primjenjivao terorizam
kazao je Banac, dometnuvši da je izmišljanje izdajnika i njihovo
likvidiranje također bila jedna od metoda. Na konavoskom su se
području komunističkom pokretu tada opirali i "škripari", tj. ljudi
koji su se odmetnuli pred tim poretkom. Kako arhivi ne sadrže
dokumente koji govore o stanju ljudske volje i opiranja pritisku, dr.
Banac drži da se vremena prisile uspjevaju rekonstruirati samo
"usmenom poviješću" u rukama senzibilnih povjesničara.
U sekcijama koje su se dotaknule graditeljstva i likovne umjetnosti
Konavala te konavoskog stvaralaštva među ostalima Igor Fisković
govorio je o kasnosrednjovjekovnoj skupini konavoski crkvica, a Nada
Grujić istaknula je da je Cavtat jedinstveni primjer renesansnoga
urbanizma u nas, a i u Europi. Na važnost obnove Kneževa dvora u
Pridvorju ukazala je Kate Bagoje dok je Mato Bogišić govorio o
crkvenom zlatu, srebru i tekstilu na području Cavtata i Konavala.
U sekciji posvećenoj konavoskom stvaralaštvu bilo je riječi i
konavoskim i župskim usmenim pričama, konavoskom pjesništvu u zbirkama
Instituta za etnologiju i folkloristiku, a Luko Paljetak govorio je o
lakrdiji "Pokora" Luke Zore.
(Hina) ip gk
262242 MET nov 96