DŽEB EL ALI (UAE), 26. studenoga (Hina/Reuter) - Generacije građana Ujedinjenih Arapskih Emirata živjele su zaslijepljene golemom količinom petrodolara koji su njihovu pustinjsku zemlju pretvorili u zemlju obilja, a sada nastoje što
je moguće više i prije smanjiti ovisnost o nafti.
DŽEB EL ALI (UAE), 26. studenoga (Hina/Reuter) - Generacije građana
Ujedinjenih Arapskih Emirata živjele su zaslijepljene golemom
količinom petrodolara koji su njihovu pustinjsku zemlju pretvorili u
zemlju obilja, a sada nastoje što je moguće više i prije smanjiti
ovisnost o nafti. #L#
Ta arapska federacija, slaveći svoju 25. obljetnicu 2. prosinca,
nastoji smanjiti svoju pretjeranu ovisnost o hirovitomu svjetskom
tržištu nafte razvijajući industriju koja nema veze s crnim zlatom.
"Prije dvadeset i pet godina ovdje nije bilo ničega", kaže Ahmad, 35,
dok gleda na Džeb el Ali, slobodnu zonu u Dubaiju. Izgrađena 1985.,
oko onoga što nazivaju najvećom svjetskom lukom koju je čovjek
stvorio, ta je zona domaćin više od 1000 tvrtki iz 72 zemlje s ukupnim
ulaganjima oko 1,75 milijardi dolara.
Vlada Emirata se nada da će tom zonom i još jednom, vrijednom tri
milijarde dolara, koju namjerava izgraditi u Abu Dabiju, stvoriti
mostobran za prodor u proizvodnju i uslužne djelatnosti u 21.
stoljeće.
"Ipak, nafta je još uvijek motor rasta. Mnoge gospodarske aktivnosti
i dalje ovise o cijeni nafte", kaže Mohamed Asumi, glavni ekonomski
istraživač pri Industrijskoj banci Emirata.
Proizvodnja od 2,16 milijuna barela nafte, uglavnom u Abu Dabiju,
osigurala je za 550.000 stanovnika Emirata životni standard kakav nisu
mogli ni zamisliti prije 30 godina.
Država blagostanja omogućila je da cijene komunalija budu među
najmanjima u svijetu. Nacionalni dohodak po glavi stanovnika u
najbogatijem od sedam emirata je čak 29.000 dolara. Prihodi u Dubaiju
i drugim emiratima su niži.
Prihodi od nafte, sada devet milijardi dolara u godini, namamili su
1,6 milijuna stranih radnika u Ujedinjene Arapske Emirate u kojima
nema ni poreza ni carina.
Nafta je povećala bruto domaći proizvod s 40 milijardi dirhama prije
dvadeset godina na 150 milijardi (41 milijarda dolara).
Kao i njihovi susjedi, UAE pokušavaju smanjiti nadu u predominantni
javni sektor, ali ekonomski stručnjaci upozoravaju da će biti teško
odviknuti ljude od sustava države blagostanja.
"Privatizacija ovdje neće teći zapadnjački. Jedan od načina na koji
privatizirane tvrtke nastoje povećati svoju učinkovitost jest
smanjenje radne snage. To se ovdje ne može primijeniti", kaže
ekonomski stručnjak.
"Privatizirana industrija mora naplatiti punu cijenu svojih usluga,
ali to se ovdje također neće dogoditi", dodaje ekonomist.
Inflacija je u UAE pravi "bauk". Službeni je izvori procjenjuju na
pet posto, a nezavisni na 12 posto i većinom je uvozna, kao rezultat
vezanosti dirhama uz dolar kojim se trguje naftom.
To znači da ekonomija Emirata, koja je rasla nominalno 6,6 posto u
1995., zapravo bilježi pad.
Drugi izvor zabrinutosti jest ovisnost o jeftinoj uvoznoj radnoj
snazi. Domaće stanovništvo, koje je u brzom porastu, treba posao, ali
ne radnički.
"Vrlo je teško predvidjeti kada će UAE zadovoljiti svoje potrebe čak
i za srednjim upravljačkim slojem", ocjenjuje jedan diplomat.
Unatoč svojim uspjesima u posljednjim desetljećima, UAE još nema
burzu kao temeljni čimbenik rasta. Nakon dugogodišnjeg odgađanja,
službeni izvori sada kažu da bi burza trebala biti otvorena 1997.
Ekonomije sedam emirata kreću se različitim putovima. Najbogatiji,
Abu Dabi ima rezerve nafte za komercijalnu poroizvodnju sljedećih sto
godina, te nema neposredne potrebe za diverzifikacijom ekonomije.
Međutim, iskustvo s nestabilnim cijenama nafte naučilo je njegovo
vodstvo da proširi rizike.
"Abu Dabi će nastojati proširiti gospodarstvo i razviti petrokemijski
sektor, industriju naftnih proizvoda i industriju ovisnu o energiji",
kaže Asumi.
Nekad trgovačko središte - Dubai se promovirao u regionalni poslovni
stožer. Nedavno je Emirat objavio ekonomski plan za doba nakon nafte,
na koju će se oslanjati do 2010.
Dubai planira potaknuti industrije visokih tehnologija, oslanjati se
više na privatni sektor, povećati pruduktivnost, ohrabriti kapitalno
intenzivnu proizvodnju i unaprijediti klimu za ulaganja. Emirat
također mnogo ulaže u turističku infrastrukturu.
"Dubai će ostati trgovačko i uslužno središte za cijelu regiju",
procjenjuje jedan zapadni diplomat.
Emirat Šarijah posjeduje 46 posto industrijskih poduzeća UAE i sve
više postaje proizvodnim središtem.
"Šarijah ima dobru priliku razviti svoju industriju plina te mala i
srednja poduzeća jer je zemljište jeftino, a ima i plina kao
energetskog izvora", kaže Asumi.
Manji i siromašniji sjeverni emirati nastavit će se oslanjati na
pomoć iz Abu Dabija nastojeći razviti svoje vlastite gospodarske
temelje. Tako Fudžaira i Ras al-Kaima razvijaju lučke i turističke
objekte.
(Hina) sl fp
261322 MET nov 96