WASHINGTON, 25. studenoga (Hina/AP) - "Neki rijetki moždani poremećaji mogu biti uzrokovani 'prijateljskom paljbom', odnosno pokušajem tijela da se obrani od napadača, bakterija i virusa", ističu znanstvenici koji su prije mislili da
je mozak imunološki privilegirano područje, tj. da nije izložen stalnom ratu između imunološkog sustava i bakterija.
WASHINGTON, 25. studenoga (Hina/AP) - "Neki rijetki moždani poremećaji
mogu biti uzrokovani 'prijateljskom paljbom', odnosno pokušajem tijela
da se obrani od napadača, bakterija i virusa", ističu znanstvenici
koji su prije mislili da je mozak imunološki privilegirano područje,
tj. da nije izložen stalnom ratu između imunološkog sustava i
bakterija. #L#
No, nedavna proučavanja su pokazala da imunološki sustav može
pomiješati obične stanice u mozgu i središnjemu živčanom sustavu s
neprijateljskim napadačima. "Kad imunološki sustav pogriješi i napadne
te stanice, kod bolesnika se mogu razviti neobični, uništavajući
neurološki poremećaji", zaključak je istraživača na nacionalnom skupu
Društva za neurološku znanost u Sjedinjenim Državama. "Čak i rak može
može biti uzrok da tijelo napadne svoj vlastiti živčani sustav",
ističu oni.
"Imunološki sustav razvijen je da se bori s mikrobima", ističe dr.
Lawrence Steinman sa Sveučilišta "Stanford" i dodaje da neki mikrobi
dijele iste osobine s nekim stanicama živčanog sustava.
"Kao rezultat toga, imunološki sustav može zamijeniti moždane ili
živčane stanice s neprijeteljem i krenuti u snažan napad. Poremećaji
koje je prouzročio imunološki sustav koji je pogriješio zovu se
autoimunološkim bolestima", ističe on.
Kad jedan takav autoimunološki napad pogodi mozak ili živčani sustav,
žrtve mogu iznenada izgubiti sposobnost da koordiniraju rukama ili
nogama, ili razviti rijedak sindrom "ukočena čovjeka", u kojem je
svaki mišić nekontrolirano stegnut. Kod djece, autoimunološko
djelovanje može izazvati Rasmussenov encefalitis, rijetku vrstu
padavice sa stalnim napadima.
(Hina) koz mp
250215 MET nov 96