HRVATSKA VLADA PREDLAŽE ODGODU PRIMJENE ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST (ŠIRA VERZIJA)

VRIJEDNOST (ŠIRA VERZIJA) ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Prijedlogom kaznenog zakonika te zakonskim prijedlozima o kaznenom postupku i o zaštiti osoba s duševnim smetnjama dovršit će se reforma kaznenog zakonodavstva, kazao je na današnjoj sjednici hrvatske Vlade ministar pravosuđa Miroslav Šeparović. Prijedlogom kaznenog zakonika afirmiraju se novčane kazne, a u nekim se slučajevima umjesto kazne zatvora uvodi kazna - rad za opće dobro. #L# Ocjenjujući stanje u području kriminaliteta koje se rješava materijalno-kaznenim pravom, Šeparović je kazao kako se u posljednjih pet godina bilježi stagnacija ili čak opadanje ukupnog broja počinjenih kaznenih djela. Temeljna se postavka predloženog zakonika odnosi na dosljedno provođenje načela pravne države. Također se, naglasio je Šeparović, predlažu i nove inkriminacije kojima se kazneno-pravnom prinudom zaštićuju temeljne slobode i prava čovjeka i građanina iz Ustava Republike Hrvatske. Predlaže se i posebna mjera zatvorske kazne koja se propisuje za najteža kaznena djela, odnosno dugotrajni zatvor. Kako je obrazložio Šeparović, prijedlog kaznenog zakonika zadržava opću najveću mjeru odnosno kaznu zatvora do 15 godina, ali se uvodi dugotrajni zatvor od 20 do 30 godina i to za najteže oblike teških kaznenih djela. Također se predlaže i izmjena sustava novčanih kazni - tzv. globe, a više ne bi bilo prinudnog naplaćivanja kazni, već ako se ona ne plati, slijedio bi zatvor. Prijedlogom zakona o kaznenom postupku zadržava se temeljni koncept sadašnjeg zakona o tom postupku. No, uvode se izmjene koje se odnose na prethodni postupak, ali i na stadij glavne rasprave te na daljnju specijalizaciju kaznenoga pravosuđa. Među ostalim, njime se predlaže poboljšati položaj okrivljenika tako da on ima pravo na odvjetnika i na šutnju. Obrazlažući prijedlog zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, Šeparović je naglasio kako država mora stvoriti mehanizme za zaštitu duševnih bolesnika. Prijedlogom zakona te bi osobe bile isključene iz kaznenoga prava, odnosno kada se utvrdi da one imaju takve smetnje, propisalo bi se strogo liječenje pod nadzorom. Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila i konačni prijedlog zakona o zaštiti tajnosti podataka kojim se definira što su to tajni podaci, dokumenti, predmeti ili objekti, te što se smatra državnom, vojnom, službenom ili poslovnom tajnom. Ministar uprave Davorin Mlakar kazao je kako predlagatelj nije prihvatio primjedbu iz prvog saborskog čitanja da se briše odredba o osnivanju Vijeća za provjeru tajnosti podataka. Vlada je prihvatila sugestiju da se ta odredba briše ako saborski odbori to predlože. Inače, svrha tog vijeća bi bila da osoba koja, primjerice, želi o nečemu pisati provjeri je li možda riječ o tajni. Prijedlogom zakona odgađa se primjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost do 1. siječnja 1998. godine. Ministar financija Božo Prka kazao je da je uvođenje poreza na dodanu vrijednost ujedno i najsložena porezna reforma te da u idućoj godini treba učiniti dodatne analize na mikro i makro ekonomskom području. Prihvaćenom uredbom umirovljenici će i na mirovine u studenome, koje će se isplaćivati u prosincu, dobiti dodatak od sto kuna. Tako će biti do kraja ove godine, a ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara ističe kako će se uskoro odlučiti na koji će način to biti uređeno u idućoj godini. Programom samozapošljavanja razvojačenih hrvatskih branitelja dodijeljeno je do sada 2210 kredita u visini 193 milijuna kuna, izvijestila je Vladu potpredsjednica dr. Ljerka Mintas-Hodak. Do kraja godine iskoristit će se i preostalih 47 milijuna kuna, kazala je dr. Ljerka Mintas-Hodak te predložila da se i u proračunu za iduću godinu osiguraju sredstva za tu namjenu. Premijer Zlatko Mateša na početku sjednice pozdravio je novoga ministra povratka i useljeništva Marijana Petrovića i ministra u Vladi dr. Jurja Njavru koji će ujedno biti i na čelu Državne uprave za skrb. (Hina) sšh mć 211359 MET nov 96