ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Najveći broj pritužbi na kršenje ljudskih prava u Hrvatskoj dolazi iz novooslobođenih krajeva Hrvatske, a odnose se na stjecanje državljanstva, pljačke i zlostavljanja, izjavila je u srijedu u Zagrebu
posebna UN-ova izvjestiteljica za ljudska prava Elisabeth Rehn.
ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Najveći broj pritužbi na kršenje
ljudskih prava u Hrvatskoj dolazi iz novooslobođenih krajeva Hrvatske,
a odnose se na stjecanje državljanstva, pljačke i zlostavljanja,
izjavila je u srijedu u Zagrebu posebna UN-ova izvjestiteljica za
ljudska prava Elisabeth Rehn. #L#
"Još sam prilično zabrinuta stanjem u bivšem južnom i sjevernom
sektoru jer većina pritužbi dolazi odatle. Vrlo je važno održavati
dobro stanje zbog povratka Srba koji su otišli prije godinu dana te
radi sigurnosti onih koji su trenutačno tamo", rekla je Rehn nakon
razgovora s hrvatskim pučkim pravobraniteljem Antom Klarićem, s kojim
se prvi put sastala.
Glavne su pritužbe na "pitanje državljanstva, imovine, zlostavljanja,
pljačke i drugih vrsta zlouporaba. To su veoma konkretni slučajevi, a
ne fantazije, slučajevi sa svjedocima", naglasila je Rehn napominjući
kako prigovori ne dolaze samo od Srba, nego i od Hrvata.
Posebna UN-ova izvjestiteljica za stanje ljudskih prava na prostoru
bivše Jugoslavije također je rekla da ima prigovore Hrvatskoj glede
zakona o oprostu "jer su neki ljudi bili uhićeni i nakon što su bili
amnestirani", napominjući kako će o tim slučajevima razgovarati s
ministrom pravosuđa.
Elisabeth Rehn je hrvatskomu pučkom pravobranitelju Anti Klariću na
daljni postupak predala pritužbe građana koje su pristigle iz
oslobođenih krajeva, napominjući kako je i u svojem izvješću UN-u
naglasila odličnu suradnju s hrvatskim vlastima i ustanovama. Pritužbe
su pristige u Ured posebne izvjestiteljice u Zagrebu.
U razgovoru s Elisabeth Rehn, Klarić je pojasnio da je uloga pučkog
pravobranitelja (ombudsman) u Hrvatskoj parlamentarni nadzor izvršne
vlasti u zaštiti ljudskih prava građana.
Prema njegovim riječima, hrvatski građani se pučkom pravobranitelju
uglavnom žale na probleme vezane uz rad i socijalnu skrb, zatim
stanovanje, radno mjesto i dobivanje državljanstva.
Klarić je upozorio da je nužno što prije uspostaviti hrvatsku vlast u
hrvatskom Podunavlju kako bi se osigurala ljudska prava i Hrvatima i
Srbima na tom području.
Nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava još nisu stupile u
vezu s pučkim pravobraniteljem, rekao je Klarić dodajući kako mu za to
nisu poznati razlozi, te je li to možda stoga što nemaju povjerenja
ili što možda smatraju da je ta ustanova samo "ustavni ukras".
Suradnju s hrvatskom Vladom označio je zadovoljavajućom.
Manjak novca, prema Klarićevim riječima, temeljni je problem u radu
pučkog pravobranitelja.
Posebna UN-ova izvjestiteljica za ljudska prava sastat će se u
četvrtak s potpredsjednicom hrvatske vlade Ljerkom Mintas-Hodak i
ministrom pravosuđa Miroslavom Šeparovićem.
(Hina) sl dh
201657 MET nov 96