ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - U povodu čestih kritika na rad hrvatskoga pravosuđa u kojima se najčešće iznose riječi - neučinkovitost, sporost i nesposobnost, Marija Pulić razgovarala je s Marijanom Hranjskim, državnim
odvjetnikom.
KONCEPCIJE
ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - U povodu čestih kritika na rad
hrvatskoga pravosuđa u kojima se najčešće iznose riječi -
neučinkovitost, sporost i nesposobnost, Marija Pulić razgovarala je s
Marijanom Hranjskim, državnim odvjetnikom. #L#
Ustvrdivši kako se prilikom kritika na račun pravosuđa vjerojatno
misli na sudstvo, g. Hranjski objašnjava kako državno odvjetništvo
jednim dijelom pripada sudbenoj vlasti, a jednim dijelom je pod
ingerencijom Ministarstva pravosuđa, i kako stoga "u osnovi djeluje
sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu kao samostalno i neovisno
državno tijelo, i "u cjelini ispunjava svoje zakonske obveze s visokim
stupnjem ažurnosti u postupanju protiv počinitelja kaznenih djela".
Hranjski pritom ističe, na temelju brojčanih pokazatelja, da je
državno odvjetništvo pokazalo visok stupanj ažurnosti i na općinskoj i
na županijskoj razini".
Komentirajući ocjene da je za stanje u pravosuđu krivo i Državno
sudbeno vijeće, i on kao njegov član, jer suce i državne odvjetnike,
navodno, ne imenuje po stručnosti i iskustvu, već po političkoj
podobnosti, Hranjski kaže: "Tvrdnju o imenovanju sudaca i državnih
odvjetnika po političkoj podobnosti, a ne po stručnosti i iskustvu od
strane Državnoga sudbenog vijeća iznose upravo oni koji su u bivšem
sustavu u toj mjeri politizirali svoje dužnosti državnih odvjetnika i
sudaca, zbog osobnih probitaka napredovanja, da su time doveli u
pitanje i svoj osobni kredibilitet za obavljanje tih dužnosti. Upravo
cilj depolitiziranosti sudbene vlasti i time svrstavanje Hrvatske u
red zemalja kojoj je cilj država i vladavina prava - bila je i nakana
uspostave Državnoga sudbenog vijeća, koje je i po svom sastavu
garancija za imenovanja po stručnosti i iskustvu. Naime, Državno
sudbeno vijeće izabrano je iz redova sudaca, državnih odvjetnika,
odvjetnika i sveučilišnih profesora", napominje Hranjski i nastavlja:
"Prijedloge za imenovanje državnih odvjetnika i njihovih zamjenika,
prema Zakonu o Državnom sudbenom vijeću, podnosi državni odvjetnik
Republike Hrvatske, dakle različit je od postupka imenovanja sudaca.
Do sada su na moj prijedlog imenovani svi zamjenici Državnog
odvjetništva Republike Hrvatske, županijski i općinski državni
odvjetnici te zamjenici županijskih državnih odvjetništava, tako da
mogu kazati da je posao pri kraju, jer predstoji još samo imenovanje
zamjenika općinskih državnih odvjetnika. Upravo to ističem iz razloga
što ukoliko netko iznosi tvrdnje o političkoj podobnosti koja je bila
odlučujuća prilikom predlaganja za imenovanja, može se uvjeriti iz
svih životopisnih podataka dosad imenovanih državnih odvjetnika i
njihovih zamjenika da se radi o ljudima s bogatim državno odvjetničkim
iskustvom, visokom stručnosti i uz to moralnim kvalitetama. Zbog toga,
kad se govori o funkcioniranju institucije, očito je da nije takvog
sastava da ne bi mogla uspješno obaviti zadatke koji se pred nju
postavljaju. Međutim, nekomu je očito u interesu da kraj evidentnih
pokazatelja i egzaktnih činjenica iznosi neistinite tvrdnje dovodeći u
pitanje zakonitost i moralnost postupanja kako članova, tako i tog
državnog tijela", komentira Hranjski.
U nastavku razgovora, Hranjski komentira svoje javno dopisivanje s g.
Olujićem, predsjednika Vrhovnog suda, i kaže kako on to ne doživljava
kao sukob "već kao različitost koncepcija" u sagledavanju rada
Državnog sudbenog vijeća. Hranjski tvrdi da ne zna da se g. Olujića
želi smijeniti s mjesta predsjednika Vrhovnog suda i kako u ovom
trenutku ne može dati odgovor na pitanje kakva će biti njegova odluka
ukoliko se pred DSV-om nađe zahtjev Vlade za Olujićevim smjenjivanjem.
(Hina) dp mć
190037 MET nov 96