ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Današnja Slobodna Dalmacija objavljuje razgovor novinara Bruna Lopandića s hrvatskim veleposlanikom u SAD-u Miomirom Žužulom o situaciji nakon izbora u Sjedinjenim Državama, odnosno o mogućnosti da za
novog mandata predsjednika Clintona dođe do promjene američke politike prema Hrvatskoj odnosno mirovnome procesu koji je u tijeku.
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Današnja Slobodna Dalmacija objavljuje
razgovor novinara Bruna Lopandića s hrvatskim veleposlanikom u SAD-u
Miomirom Žužulom o situaciji nakon izbora u Sjedinjenim Državama,
odnosno o mogućnosti da za novog mandata predsjednika Clintona dođe do
promjene američke politike prema Hrvatskoj odnosno mirovnome procesu
koji je u tijeku. #L#
"Mediji, i ne samo oni, nego i brojni dužnosnici s kojima sam imao
priliku razgovarati u posljednje vrijeme, manje-više drže da se ta
politika u bitnim elementima neće mijenjati. Kada kažem bitnim
elementima, mislim na odnose SAD i Hrvatske. Mislim da imamo sve
razloge vjerovati da će se ti odnosi nastaviti razvijati i da će se
sve više učvršćivati. Oslonac SAD na Hrvatsku neće slabiti, nego će,
naprotiv, biti sve jači i jači", ocjenjuje Žužul. Smatra kako će
osnovna politika ostati ista i prema BiH, jedino treba vidjeti "hoće
li nekih promjena biti u konkretnim elementima provedbe", odnosno u
tome hoće li američke vojne postrojbe ostati u BiH. Žužul smatra da će
odgovor biti potvrdan, "jedino treba vidjeti koliko američkih vojnika
ostje u sljedećoj fazi daytonskog sporazuma u BiH". Žužul komentira i
neke analize u Europi da će se postupno američka vanjska politika
povlačiti iz BiH, odnosno da će SAD odustati od vođenja mirovnog
procesa, i kaže: "Ja u to ne vjerujem. Prvo, pokazalo se da
nesudjelovanje Amerike ne može dovesti do rješenja. Drugo, ne vidim
nikakva razloga zašto bi SAD napustile ovu vanjskopolitičku akciju,
liniju razmišljanja koja do sada dovodi do uspjeha".
U tom se kontekstu osvrće i na mišljenja da dolazi do narastanja
sukoba u koncepcijama i interesima SAD-a i Europe, i među inim, kaže:
"Često je postojala određena vrsta, ne bih rekao sukoba, ali različita
gledanja. Teško bi se, međutim, moglo reći da postoji čvrsta
jedinstvena europska politika nasuprot američkoj politici. Najčešće su
odnosi u kontaktnoj skupini išli po formuli 2-2-1. No, mislim da ne bi
bilo dobro, bilo bi čak i opasno ako bi došlo do jaza između američke
i jedinstvene europske politike. Najveći problem je ipak bio što
europska jedinstvena politka nije postojala. Mislim da će i ubuduće
biti onako kako se i dosad pokazalo najdjelotvornijim - da kada
postoji jasno političko vodstvo jedne strane, a to očito mogu biti
samo SAD, onda je pitanje mogu li ostali postići kompromis na toj
liniji razmišljanja". (...)
(Hina) mc
120107 MET nov 96