ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Trideset godina tradicije nagrađivanja dječje knjige u Hrvatskoj obilježeno je danas otvaranjem izložbe na kojoj su predstavljeni pisci, ilustratori i njihova djela nagrađena trima najvišim priznanjima -
"Grigor Vitez", "Ivana Brlić-Mažuranić" i "Mato Lovrak". Izložba je postavljena u prostorijama Hrvatskoga centra za dječju knjigu u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici, a moći će se razgledati do 16. studenoga, kad završava ovogodišnji "Mjesec hrvatske knjige".
ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Trideset godina tradicije nagrađivanja
dječje knjige u Hrvatskoj obilježeno je danas otvaranjem izložbe na
kojoj su predstavljeni pisci, ilustratori i njihova djela nagrađena
trima najvišim priznanjima - "Grigor Vitez", "Ivana Brlić-Mažuranić" i
"Mato Lovrak". Izložba je postavljena u prostorijama Hrvatskoga centra
za dječju knjigu u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici, a moći će se
razgledati do 16. studenoga, kad završava ovogodišnji "Mjesec hrvatske
knjige".#L#
Statue i diplome za tekst i ilustraciju dodijeljene su autorima čiji
su romani, pjesme i ilustracije ostale omiljele uvijek novim
naraštajima djece. Izložba je podsjetila na mnoga imena dječje
književosti, poput Gustava Krkleca, Vesne Parun, Sunčane Škrinjarić,
Anđelke Martić, Hrvoja Hitreca, Branke Primorac, Mira Gavrana,
Zvonimira Baloga, Ivana Kušana i drugih.
Iako se za početak hrvatske dječje književnosti navodi 1895., a prva
velika imena autora dječjih knjiga, časopisa i slikovnica pojavljuju
se u Hrvatskoj već u početku ovoga stoljeća, književna ih kritika i
javnost nisu pratile onako kako su pratile književnost za odrasle,
kazala je dr. Dubravka Težak, urednica biblioteke "Hit junior"
izdavačke kuće "Znanje".
Prva nagrada za tekst i ilustraciju u dječjoj knjizi iz tekuće
jednogodišnje produkcije utemeljana je 1967., a dobila je ime po
začetniku hrvatske moderne dječje poezije - Grigoru Vitezu, koji je
prvi radikalno prekinuo s "moraliziranjem" u dječjoj poeziji i
pedagošku ulogu zamijenio "načelom igre".
Ono što je Grigor Vitez učinio u poeziji, to je Ivana
Brlić-Mažuranić u prozi. Njezin prvi hrvatski dječji roman "Čudnovate
zgode Šegrta Hlapića", bajke "Priče iz davnine" i druga njezina djela
"naglašene su poetičnosti i skladna prožimanja fantastičnog i
realnog", istaknula je dr. Težak, dodavši da je I.B. Mažuranić
uzdignula dječju književnost na umjetničku razinu jednaku djelima za
odrasle. Nagrada po njezinom imenu za tekst i ilustraciju dodjeljuje
se od 1971.
Najnovija i isključivo književna nagrada za tekst, odnosno za
najbolji roman za mladež, dodjeljuje se od 1993., a nosi ime Mate
Lovraka - pisca koji je svojim stvaralaštvom afirmirao hrvatski roman
za djecu. Mato Lovrak nije prvi pisac dječjega romana u Hrvatskoj, ali
je uveo u literaturu upravo one elemente koji do danas dječji roman
čine najtraženijim i najčitanijim žanrom - temu dječjih družina i
njihove akcije.
"Nagradom za djelo daje se priznanje piscu i ilustratoru, ali daje i
poticaj za pisanje novih djela i likovnih ostvarenja u dječjoj
književnosti", zaključila je dr. Dubravka Težak, otvarajući izložbu.
(Hina) tn mć
111704 MET nov 96