ALBUQUERQUE, 10. studenoga (Hina/AP)- Generacijama je indijansko pleme Apača svoj put prema mudrosti nalazilo uz pomoć visoko razvijenog smisla za zemljopisni pojam mjesta. Svaka društvena pouka, svaki teži problem bio je tako
neizbrisivo povezan sa zemljom da je pripovjedač trebao tek spomenuti ime određenog mjesta da bi se slušatelj sjetio pouke koja je povezana uz to mjesto. Pleme američkih Indijanaca takav skraćeni govor naziva "govor imenima".
ALBUQUERQUE, 10. studenoga (Hina/AP)- Generacijama je indijansko pleme
Apača svoj put prema mudrosti nalazilo uz pomoć visoko razvijenog
smisla za zemljopisni pojam mjesta. Svaka društvena pouka, svaki teži
problem bio je tako neizbrisivo povezan sa zemljom da je pripovjedač
trebao tek spomenuti ime određenog mjesta da bi se slušatelj sjetio
pouke koja je povezana uz to mjesto. Pleme američkih Indijanaca takav
skraćeni govor naziva "govor imenima". #L#
No, nakon 37 godina redovitih istraživačkih posjeta rezervatu "Fort
Apache", antropolog Keith Basso sa Sveučilišta New Mexico shvatio je
kako važne činjenice, koje je otkrio a koje su povezane s plemenskom
kulturom, pomalo zaboravljaju i sami Apači.
"Nisam susreo ljude koji 'govore imenima' već 15-ak godina", kazao
je. Gledajući svoje prijatelje i učitelje Apače kako stare i umiru
noseći sa sobom u grob i usmenu tradiciju, Bassova je zadaća postala
jasna.
Sveučilište New Mexico objavilo je Bassovu knjigu "Mudrost se nalazi
u zemlji", koja je osvojila ovogodišnju nagradu Zapadnih država SAD-a.
"Sama će knjiga kazati sve o sebi", rekao je Basso, koji tvrdi da
rezervat, udaljen 100 km od granice s Novim Meksikom, ima više od 1000
imena za mjesta uz koja je vezana i po jedna određena priča. Takva je,
na primjer, i ova: "Kod Bijelih Stijena Koje Dosižu Visoko djevojčicu
je ugrizla zmija nakon što je odbila poslušati savjet svoje bake i
uputila se, noseći drva, kroz područje puno zmija za koje joj je baka
kazala da ga se kloni."
"Djeca Apača koja ne nauče imena mjesta mogu imati društvenih
problema", tvrdi Ronnie Lupe, poglavica plemena Apača Bijele Planine,
čiji je dom u rezervatu "Fort Apache".
"'Govor imenima' mogao bi biti pokušaj očuvanja kulture od promjene
i, donekle, okupljanja ljudi na jednome mjestu", kazao je Basso i
dodao da on pokazuje i sklonost Apača neizravnosti i istančanosti kada
namjeravaju kritizirati. "Radije će nešto natuknuti nego izravno
kazati - to smatraju pristojnim i mudrim. Tim pristupom pridonose
harmoničnim odnosima", ustvrdio je Basso.
Bassoa je antropologija privukla još na Sveučilištu Harvardu gdje je
studirao. Antropolog Clyde Kluckhohn predložio mu je praktičan rad na
terenu i uputio ga u Cibecue, glavni grad plemena Apača u Arizoni.
(Hina) car mp
100241 MET nov 96