SLOVENCI U NEDJELJU IZLAZE NA SVOJE DRUGE PARLAMENTARNE IZBORE

(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 8. studenoga (Hina) - Intenzivna jednomjesečna predizborna kampanja za opće parlamentarne izbore, druge po redu od stjecanja državne neovisnosti, završava u petak u Sloveniji. U subotu stupa na snagu zakonom propisana predizborna šutnja, dok bi prve naznake o tome koja će stranačka koalicija vladati državom u iduće četiri godine mogle, prema najavama, biti poznate u noći s nedjelje na ponedjeljak, nekoliko sati nakon zatvaranja birališta, iako će državna izborna komisija službene potpune rezultate proglastiti tek u petak. #L# Milijun i pol slovenskih birača (očekuje se da će odaziv biti oko 75 posto) odlučuje se zapravo o dilemi da li novim četverogodišnjim mandatom nagraditi Drnovšekove liberalne demokrate (LDS) - kojima, unatoč padu popularnosti, objavljene predizborne ankete navješćuju osvajanje četvrtine zastupničkih mjesta u novom parlamentu - ili glasovanjem za dvije najjače oporbene stranke, Socijaldemokrate (SDS) i Pučku stranku (SLS), pokazati da nisu zadovoljni postignutim. Taj potonji ishod, kako su pokazala zadnja sučeljavanja tijekom izborne kampanje, omogućila bi stvaranje situacije u kojoj bi SDS i SLS, zajedno sa demokršćanima (SKD), dosadašnjim Drnovšekovim koalicijskim partnerom, mogli na osnovi većine u parlamentu ići na stvaranje "vlade stranaka slovenskog proljeća", s ishodištem u tradiciji vlade Demosove koalicije, koja je vodila Sloveniju od 1990. do 1992. i na čelu koje je tada bio predsjednik demokršćana Lojze Peterle. Uz spomenute četiri stranke u krug najjačih stranaka ubraja se i Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD), stranka reformiranih komunista. Oni su u posljednje četiri godine omogućili Drnovšekovim liberalnim demokratima (LDS) udobnu poziciju stranke centra, iz koje se, unatoč labilnosti koalicijskih spona u vladi, održavala ravnoteža ljevice i desnice i omogućavao osnovni društveni konsensus. Ispitivanja govore da ZLSD danas kod birača ima nešto slabiju podršku nego prije četiri godine, pa bi se Drnovšek, želi li u slučaju relativne pobjede svoje stranke na izborima formirati stabilnu vladu, morao jače osloniti na demokršćane (SKD) i u mješovitu koaliciju vjerovatno uzeti još i Pučku stranku (SLS) koja je dosta napredovala. Povezivanje Drnovšeka s Janšinim Socijaldemokratima (SDS), koji su također u velikom usponu i koji svoje šanse traže u radikalnoj kritici Drnovšekovog "liberalnog kapitalizma" - koji je, kako tvrde, osiromašio većinu društvenih slojeva osim malobrojne elite -, bilo bi, naime, teško zamislivo. Da se Drnovšek unaprijed odriče takve mogućnosti pokazali su i javni nastupi te pismo koje je biračima nekoliko dana prije izlaska na birališta uputio dosadašnji slovenski premijer. Koaliciju u kojoj bi bili i Janšini Socijaldemokrati on je nazvao avanturističkom opcijom koja bi destabilizirala državu. No da ni za neke druge centre političke moći u Sloveniji nije prihvatljiva ni lijeva ni desna koalicijska vlada u kojoj bi bili Socijaldemokrati, može se zaključiti i iz najnovijeg komentara u uglednom slovenskom dnevniku "Delu", koji u broju od petka, u svom udarnom komentaru izražava, prema ocjeni ljubljanskih promatrača, i ocjenu koja je više puta bila prisutna u nastupima predsjednika Milana Kučana u posljednjih nekoliko mjeseci. Kučan, koji je i prije četiri godine ustrajno ponavljao da vlast u Sloveniji mora biti izbalansirana i nositi sve komponente političke scene, i dalje smatra da je potrebna tzv. "velika koalicija" u kojoj bi bila zastupljena i ljevica i desnica. U komentaru se, uz ostalo, prihvaća mogućnost slabljenja pozicije liberala u budućoj vladi, ali se upozorava na opasnost od Janšine parole "Vrijeme je za promjene", uz ocjenu da bi Socijaldemokrati, ako bi se pojavili u takvoj vladi kao treća stranka, mogli izazvati raskol. "Istina je da Drnovšek, kojeg londonski "The Economist" opisuje kao dosadnog ali kompetentnog premijera, nije oduševljavao Slovence vizijom budućnosti, ali nije bilo ni strmih padova i eksperimentiranja, a kroz tranziciju smo prošli bez većih lomova. No, Koalicija 'slovenskog proljeća' (SKD, SLS i SDS), donijela bi politički diskontinuitet i deficit sposobnih kadrova, jačala polarizaciju i nestabilnost Slovenije. Zato je bolja mješovita koalicija ljevice i desnice u kojoj će jedni krotiti ekstreme drugih bez obzira hoće li je voditi Drnovšekovi liberali ili Podobnikova Pučka stranka", ističe se, među ostalim, u današnjem komentaru "Dela". (Hina) fl br 081342 MET nov 96