ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Jesu li hrvatski nakladnici najzad odlučili zajednički iskoračiti na svjetsko knjižno tržište? Ako je suditi prema novom projektu: Hrvatski izdavači na CD-u (compact disc) - onda jesu. Naime, smisao je
tog u Hrvatskoj posve novog, a na europskom Zapadu već iskušanog projekta, suvremeno, prepoznatljivo i tržno isplativo promicanja hrvatske knjige, odnosno nakladništva, u nas i svijetu. Za sada se, više-manje, zna da će u tom poslu sudjelovati Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK), prije četiri mjeseca utemeljena Zajednica izdavača i knjižara, te Ministarstvo kulure i Ministarstvo znanosti i tehnologije. Još neko vrijeme projekt ostaje otvoren i za druge izvan ovog kruga. Redakciju čine Albert Goldstein iz Antibarbarusa, Jelena Heckman iz Matice Hrvatske, Dražen Latin i Božo Rudež iz Udruge nakladnika i knjižara, te Davorka Pšenica iz NSK. Očekuje se da bi se CD na tržištu mogao pojaviti početkom 1977. godine.
ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Jesu li hrvatski nakladnici najzad
odlučili zajednički iskoračiti na svjetsko knjižno tržište? Ako je
suditi prema novom projektu: Hrvatski izdavači na CD-u (compact disc)
- onda jesu. Naime, smisao je tog u Hrvatskoj posve novog, a na
europskom Zapadu već iskušanog projekta, suvremeno, prepoznatljivo i
tržno isplativo promicanja hrvatske knjige, odnosno nakladništva, u
nas i svijetu. Za sada se, više-manje, zna da će u tom poslu
sudjelovati Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK), prije četiri
mjeseca utemeljena Zajednica izdavača i knjižara, te Ministarstvo
kulure i Ministarstvo znanosti i tehnologije. Još neko vrijeme projekt
ostaje otvoren i za druge izvan ovog kruga. Redakciju čine Albert
Goldstein iz Antibarbarusa, Jelena Heckman iz Matice Hrvatske, Dražen
Latin i Božo Rudež iz Udruge nakladnika i knjižara, te Davorka Pšenica
iz NSK. Očekuje se da bi se CD na tržištu mogao pojaviti početkom
1977. godine. #L#
Svaki nakladnik koji se nađe na CD-u biti će predstavljen jednim
jingle-om sa svim važnijim podacima od poslovnih i bibliografskih do
vizualnih, kaže Pšenica, voditeljica službe CIP (cataloging in
publication) NSK, i to najprije na hrvatskom i engleskom, a potom i na
njemačkom i francuskom jeziku. Svi će se podaci s CD-a - naziv
nakladnika, sjedište, telefon, žiro i devizni račun, direktor i
urednik, podaci o autorskim pravima, veleprodaji i distribuciji,
knjižarama, starim i novim naslovima, moći istodobno pronaći i na tzv.
WEB stranicama Interneta. Svaki europski knjižni brooker na taj će
način jednostavno i brzo, na mediju koji je danas postao
nezaobilaznim, dobiti uvid u cjelokupnu hrvatsku knjižnu produkciju,
te podatke o pojedinom nakladniku ili knjizi koja mu se učini u bilo
kojem pogledu zanimljivom.
Po podacima NSK, u Hrvatskoj ima više od 1.200 registriranih izdavača
- svi ne mogu na CD. Prema Pšenici, njih oko tisuću objavilo je tek
jedan naslov, neki ni jedan?! Stoga će se na CD-u naći samo "stari"
izdavači s "imenom" i tradicijom, te noviji s prepoznatljivim
izdavačkim programima. Takvih, kaže, u Hrvatskoj ima od 100 do 150.
Nitko značajan neće biti zaboravljen, napominje potpredsjednik
Zajednice izdavača i knjižara Božo Rudež. Vjeruje da će naklada od po
2.000 CD-a, za početak na hrvatskom i engleskom, djelimice popuniti
informacijsku prazninu, osobito, ako se tomu pridoda i primjereni
katalog. Glad za informacijama ilustrira činjenicom da se s oko 25.000
adresa u Hrvatskoj i svijetu traži poneka informacija o hrvatskoj
knjizi. Na upit, tko će financirati projekt, odgovara da bi 70 posto
troškova proizvodnje CD-a trebali pokriti zainteresirani izdavači, dok
bi preostalih 30 posto imala snositi država, točnije ministarstva.
Osnivanje Hrvatskog centra za distribuciju knjige u Zagrebu, s
odgovarajućim područnim centrima, upozorava Rudež, slijedi kao posve
logičan nastavak projekta Hrvatskih nakladnika na CD-u.
(Hina) ld dd
080848 MET nov 96