SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 7. studenoga (Hina) STRASBOURG - Ministarski odbor Vijeća Europe donio je u četvrtak u Strasbourgu načelnu odluku da će se drugi sastanak na vrhu šefova država ili vlada zemalja članica Vijeća Europe održati između svibnja i listopada sljedeće godine, u vrijeme kada će Francuska obnašati ulogu predsjedavajućeg te paneuropske organizacije. Drugi summit će se prema toj odluci održati u Francuskoj. Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, koji je prvi put sudjelovao na zasjedanju Odbora kao ministar punopravne zemlje članice, u svom je govoru održanom odmah po otvaranju 99. zasjedanja također podržao prijedlog o summitu. Sastanak na vrhu dat će Vijeću Europe "željenu političku dimenziju potrebnu za suočavanje s novim izazovima", naglasio je hrvatski ministar. Povodom ulaska u Vijeće Europe, ministar Granić je u svom govoru izrazio veliko zadovoljstvo, te istaknuo da je Hrvatska kroz sporazume i konvencije koje je potpisala i koje će potpisati u narednim mjesecima pokazala da je odlučna prihvatiti temeljna demokratska načela i nastaviti napore prema učvršćivanju demokratske sigurnosti i stabilnosti na kontinentu. Model europske sigurnosti za 21. stoljeće, zaključila je većina ministara vanjskih poslova i njihovih stalnih zastupnika, treba tražiti u suradnji između Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) i Vijeća Europe. BEČ - Republika Srpska kasni s ispunjavanjem svojih obveza određenih sporazumom o ograničavanju naoružanja na prostoru bivše Jugoslavije, izjavio je u četvrtak u Beču predstavnik misije Organizacije za europsku suradnju i sigurnost. Postoje "velike razlike" između onog što kažu predstavnici bosanskih Srba o svom oružju i analizama stručnjaka OESS-a, izjavio je na konferenciji za novinstvo norveški veleposlanik u organizaciji Vigleik Eide. Suprotno tome u Republici Hrvatskoj i SR Jugoslaviji (SRJ) proces razoružavanja je već počeo, dodao je Eide. OESS bi u sljedećih nekoliko dana trebao primiti izvješća Federacije BiH. WASHINGTON - Srbijanske tvornice oružja prodaju oružje Libiji i tako krše sankcije UN protiv Tripolija, piše u broju od četvrtka The New York Times. Navodeći riječi neimenovanih zapadnih dužnosnika iz Beograda i Washingtona, američki dnevnik tvrdi da se oružje transportnim zrakoplovima upućuje na Maltu, odakle se preusmjeruje za Libiju. Srbijanske vlasti poriču bilo kakvu umiješanost u te poslove, no zapadni diplomati smatraju nemogućim da se oni mogu obavljati bez izravnog odobrenja Slobodana Miloševića. Dokaz o trgovini srpskim oružjem otkriven je u kolovozu, kad se na beogradskoj zračnoj luci Surčin prilikom prisilnog slijetanja srušio ruski transportni zrakoplov. U Libiju je proteklih mjeseci sletjelo još nekoliko zrakoplova, tvrdi Times, ali zapadni dužnosnici ne mogu procijeniti važnost te protuzakonite trgovine ni o kojem je oružju točno riječ. "Vjerujemo da u Libiju prije svega stižu rezervni dijelovi za naoružanje i zrakoplove, vojna vozila i nešto lakog oružja", rekao je jedan od njih. WASHINGTON - S 99 posto prebrojanih glasova, američki predsjednik Bill Clinton osvojio je na američkim predsjedničkim izborima, održanim u utorak, 49 posto glasova, njegov republikanski protivnik Bob Dole 41 posto i teksaški milijarder Ross Perot osam posto glasova birača. Za Clintona je glasovalo 45,628.667 birača, za Dolea 37,869.435, a za Perota 7,874.283 birača. Odziv glasača na ovogodišnjim izborima bio je rekordno nizak i čini se da će, nakon prebrojavanja svih glasova, biti ispod 50 posto. Tako slab izlazak na birališta zabilježen je posljednji put godine 1824. Prema dosad pristiglim rezultatima izbora za Kongres, republikanci imaju sigurnu većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu. U Predstavničkom domu oni su osvojili 223 mjesta, dok su demokrati osigurali 204. U Kongresu će biti i jedan neovisni zastupnik. Glasovi za preostalih sedam kongresnih utrka još nisu prebrojani. U Senatu su republikanci svoju većinu osnažili za barem jedno mjesto i sada drže 54 mandata, a demokrati imaju 45 mjesta. Od četiri Amerikanca hrvatskog podrijetla, koji su se natjecali za Kongres, u Predstavnički su dom ušla trojica. Republikanci George Radanovich i John Kasich, svaki sa 67 posto osvojenih glasova, osigurali su ostanak u tom domu, a bivši gradonačelnik Clevelanda Dennis Kucinich istisnuo je razlikom od tri posto republikanskog zastupnika Martina Hokea. Demokratska kandidatkinja za Senat iz Wyominga Kathy Karpan nije ušla u taj dom. RIM - Hrvatski i slovenski bankari koji imaju depozite u Tršćanskoj kreditnoj banci (TKB) u Trstu, koja je od 10. listopada pod prisilnom upravom, a vjerojatno joj predstoji skora likvidacija, razgovarat će krajem ovoga tjedna u Rimu s predstavnicima talijanske narodne banke "Banco d'Italia". Po mišljenju "Banco d'Italia", čiji su inspektori u Trstu, TKB bi trebala biti likvidirana. Čini se da 37 hrvatskih i sedam slovenskih banaka ima u TKB-u ukupno 150 milijardi lira, od čega većina, oko 125 milijardi, otpada na hrvatske banke. Stoga je hrvatskim i slovenskim bankarima u interesu da se spasi TKB, a u tom su smjeru djelovali i hrvatski i slovenski političari upućivanjem pisama i razgovorima s talijanskim kolegama. Jedno od mogućih rješenja nezavidne situacije traži se i kroz prijedlog o stvaranju nove banke s talijanskim, hrvatskim i slovenskim kapitalom. ŽENEVA - Tri izvjestitelja UN-ove Komisije za ljudska prava za Ruandu, Burundi i Zair su zatražili odlučujuće korake za zaustavljanje "velike humanitarne katastrofe" u toj regiji, kaže su u priopćenju objavljenom u četvrtak u Ženevi. Vlasti u Zairu bi morale "zanemariti svako podstrekavanje na mržnju i etničko nasilje", zatražili su UN-ovi stručnjaci Paulo Sergio Pinheiro, Rene Degni-Segui i Roberto Garreton. UN je imenovao svog zamjenika visokog komesara za izbjeglice, Sergia Vieru De Mella, humanitarnim koordinatorom za tu regiju. On bi između ostalog trebao brinuti o stvaranju koridora za dopremu humanitarne pomoći i osigurati provođenje programa povratka izbjeglica u domovinu. PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Momir Bulatović izjavio je da neće dopustiti srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću da dominira jugoslavenskom federacijom. U danas objavljenom interviewu američkoj novinskoj agenciji Associated Press, danom u povodu izborne pobjede, crnogorski predsjednik Momir Bulatović je rekao da će Crna Gora podržati Miloševićevu želju da postane predsjednik Jugoslavije, ali mu neće dopustiti da "od toga položaja napravi više od ceremonijalnog". "Milošević će dobiti našu potporu samo ako dade Crnoj Gori snažna jamstva da će očuvati njezinu trenutačnu poziciju, njezinu državnost i visok stupanj autonomije u okviru federacije", rekao je Bulatović. Trenutačno je jugoslavenski predsjednik samo obična figura. Miloševićev drugi mandat kao srbijanskog predsjednika istječe sljedeće godine, a - prema ustavu - ne može dobiti i treći. Njegova je želja zato izmijeniti jugoslavenski ustav kako bi predsjedničko mjesto dobilo više ovlasti i - tek tada ga preuzeti. LJUBLJANA - Hrvatsko-talijanski sporazum o manjinama u slovenskim je medijima i dalje predmetom nepovjerljivih analiza zbog mišljenja da bi on mogao oslabiti položaj Slovenije koja ne prihvaća trilateralno rješavanje položaja Talijana u Istri. Prenoseći jučerašnju izjavu slovenskog ministra vanjskih poslova Davorina Kračuna - prema kojoj spominjanje Slovenije u tom sporazumu nije problematično, iako je neuobičajeno, te da taj sporazum Sloveniju ne obvezuje - ljubljansko "Delo" u četvrtak objavljuje i poseban komentar o toj temi. Pod znakovitim naslovom "Kukavičje jaje" Mojca Drčar-Murko podsjeća da je sličan trilateralni memorandum Slovenija odbila potpisati početkom godine 1992. jer je Italija njime htjela pod "zaštitom manjina uspostaviti neslužbeni protektorat nad dvjema novim suverenim državama". Komentatorica navodi da sporazum koji su u utorak u Zagrebu potpisali Dini i Granić ne spominje Osimski sporazum koji je "međunarodni temelj za uređenje pitanja manjina između Italije, Slovenije i Hrvatske", što, kako navodi autorica, nije bez razloga jer "Italija opovrgava pravovaljanost Osimskog ugovora". U komentaru se također tvrdi da sporazum iz Zagreba "ima elemente koji Sloveniju pogađaju gotovo izravno i znače nedopušteno miješanje u njezinu suverenost", te da Italija ugovorom pokušava "preko Hrvatske 'na mala vrata' uvesti stajalište o tzv. nedjeljivosti talijanske manjine u Istri". NEW DELHI - Ciklon koji je pogodio obale južne indijske države Andra Pradeš odnio je do sada 215 života, a 60 osoba se smatra nestalima, prenosi u četvrtak indijska agencija PTI pozivajući se na službene izvore. Snažni vjetar, jačine 100 kilometara na sat, uništio je oko 10.000 kuća, telefonske i električne dalekovode i počupao tisuće stabala uzduž rijeke Godavari. (Hina) dh dh 071625 MET nov 96