HGK ZAGREBA O STRATEGIJI DUGOROČNOG GOSPODARSKOG RAZVITKA GRADA

ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Gospodarsko vijeće Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreba na današnjoj je sjednici raspravljalo o strategiji dugoročnog gospodarskog razvitka Zagreba i njegova šireg područja te razmotrilo kretanja u zagrebačkom gospodarstvu u prvih devet mjeseci ove godine. #L# Ocijenivši da bi izrada strategije zagrebačkog gospodarskog razvitka potaknula izradu državne strategije, predsjednik Komore Zagreba Vjekoslav Tomašić kazao je da Komora zajedno s drugim zainteresiranim ustanovama priprema za veljaču iduće godine dvodnevnu konferenciju pod radnim nazivom "Vizija gospodarskog razvitka Zagreba". Upozorivši da je izvoz, kao pokazatelj gospodarskog uspjeha države, u padu, Tomašić je istaknuo da bi razvitak glavnog grada trebalo osmisliti po modelu male, ali gospodarski jake zemlje sa Zagrebom kao metropolom, a ne malim srednjoeuropskim gradom. Na konferenciji bi uz domaće stručnjake sudjelovali inozemni gosti koji bi prenijeli iskustva svojih gradova, dodao je Tomašić, a pedesetak izlaganja kasnije bi bilo sabrano u zbornik. Zagreb, u kojem živi 18 posto stanovništva Hrvatske, sudjeluje sa 46,5 posto u ukupnom prihodu i sa 44 posto u industrijskoj proizvodnji zemlje, rekao je Zlatko Pavičić iz Komorina Odjela za industriju. U Zagrebu je zaposleno 38 posto od ukupno zaposlenih i posluje 37 posto poduzeća, dok u izvozu sudjeluje sa 36 posto, a u uvozu sa 55 posto, dodao je Pavičić. Gospodarska kretanja u prvih devet mjeseci 1996. godine pokazuju nagle uspone i padove industrijske proizvodnje, u razmacima od otprilike svaka četiri mjeseca, kazao je Pavičić ocijenivši da je to vjerojatno posljedica proizvodnih ciklusa u elektro-industriji. Broj zaposlenih smanjio se za 4.000, iako nezaposlenost u zadnjih pet godina po statističkim podacima opada, napomenuo je Pavičić. Direktorica "Name" Marija Šola upozorila je da zbivanja u trgovini ukazuju na posvemašnju iscrpljenost gospodarstva i stanovništva. "Nikad se dosad nije dogodilo da udio prehrane u strukturi prometa iznosi gotovo 40 posto, dok je prodaja tekstila i obuće, koja je u boljim vremenima dosizala od 50 do 60 posto, pala na 35 posto", rekla je Šola. (Hina) md dd 061707 MET nov 96