ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Pakracu i Lipiku, koji su u agresiji na Hrvatsku pretrpjeli velika razaranja i među najrazrušenijim su gradovima u Hrvatskoj, treba vratiti povijesni srednjoeuropski izgled, ističu čelnici pakračke i
lipičke općine. Povijesne urbane cjeline ta dva grada i ranije su bile očit primjer višegodišnjega zatiranja arhitektonsko-povijesnih vrijednosti u komunističkom sustavu. Nastojeći stručno doprinijeti njihovoj obnovi, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine nedavno je objavila "Konzervatorske osnove programa obnove" Pakraca i Lipika.
ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Pakracu i Lipiku, koji su u agresiji na
Hrvatsku pretrpjeli velika razaranja i među najrazrušenijim su
gradovima u Hrvatskoj, treba vratiti povijesni srednjoeuropski izgled,
ističu čelnici pakračke i lipičke općine. Povijesne urbane cjeline ta
dva grada i ranije su bile očit primjer višegodišnjega zatiranja
arhitektonsko-povijesnih vrijednosti u komunističkom sustavu.
Nastojeći stručno doprinijeti njihovoj obnovi, Državna uprava za
zaštitu kulturne i prirodne baštine nedavno je objavila
"Konzervatorske osnove programa obnove" Pakraca i Lipika. #L#
Obje su publikacije nastale u Odjelu za prostorno-planske mjere
zaštite Državne uprave, a njihova jedinstvena metodologija temelji se
na metodologiji obnove povijesnih naselja autorice Zofije Mavar,
načelnice toga Odjela. Studijski je materijal na primjeru Pakraca
autorica izradila i elaborirala u prvoj polovini 1992., u vrijeme kada
ratna djelovanja u Pakracu još nisu prestala i kada je crta
razdvajanja agresorskih srpskih snaga i hrvatskih branitelja prolazila
posred grada.
Pod vodstvom Zofije Mavar, nastao je i drugi rad, konzervatorska
studija obnove Lipika, koju je izradila suradnica u Odjelu za
prostorno-planske mjere zaštite Marija Tusun. Radovi su objavljeni u
povodu Dana europske baštine, 20. i 21. rujna, koji su u Hrvatskoj, uz
nazočnost Predsjednika Sabora RH akademika Vlatka Pavletića, ove
godine obilježeni u Lipiku.
Prema riječima gđe Mavar, ista je metodologija poslužila za izradu
studije obnove Otočca, a njezine dijelove autori su koristili pri
izradi Prostornog programa obnove Vukovara.
Obje studije, ilustrirane mnogim kartama te arhivskim i recentnim
fotografijama, sastoje se od različitih problemskih zadataka
objedinjenih u dva dijela: povijesno-urbanističkoj i
arhitektonsko-urbanističkoj studiji. Povijesno-urbanistička studija
ukratko prikazuje morfogenezu razvoja naselja od nastanka do danas te
stanje očuvanosti njegovih povijesnih struktura, dok drugi dio, donosi
podatke o osnovnim značajkama urbano-arhitektonskih struktura,
valorizaciji povijesne cjeline naselja, kao i podatke o uspostavljenom
režimu zaštite. Nadalje, donosi prikaz stanja građevina nakon srpske
agresije, te daje elemente za program radova na obnovi. Podaci i
procjene iznesene u konzervatorskim osnovama polazište su za izradu
osnova uređenja i korištenja prostora, prostorno planske dokumentacije,
izradu investicijskih programa, kao i za konkretne radove. Studije su
trebale poslužiti prije svega izdavanju uputa za hitne intervencije na
oštećenim objektima.
Ratne štete, navodi se u studijama, samo na 108 registriranih i
preventivno zaštićenih objekata u granicama povijesnoga naselja
Pakraca iznosi više od 26 milijuna DEM. Na 38 preventivno zaštićenih
spomenika kulture u Lipiku ratna je šteta procijenjena na više od 24
milijuna DEM. Ti podaci, međutim, nisu potpuni, jer građevine zbog
nezaštićenosti i dalje propadaju.
Prema podacima načelnika lipičke općine Stjepana Horvata, ratna šteta
na cijelom kompleksu lipičkoga lječilišta, dakle na objektima
Zdravstveno-rekreacijskog centra, Specijalne bolnice za medicinsku
rehabilitaciju te na perivoju, ugrubo se procjenjuje na stotinu
milijuna DM.
S obzirom da je obnova u Pakracu i Lipiku već uznapredovala, gđa
Mavar ocjenjuje kako je suradnja Državne uprave za zaštitu prirodne i
kulturne baštine s općinskim vlastima osobito dobra, iako je, kaže,
zbog nedovoljne koordinacije ostalih sudionika u obnovi, bilo i
propusta.
Čelnici pakračke i lipičke općine ističu opredjeljenje da se njihova
mjesta obnavljaju u skladu sa zahtjevima Državne uprave za zaštitu
kulturne i prirodne baštine. "Lipiku želimo vratiti povijesni izgled
odavno poznatoga europskog lječilišta. Nećemo dopustiti improvizacije.
Imamo gotove projekte i tražimo investitore", kazao je Stjepan Horvat.
Voditelj Odsjeka za društvene djelatnosti općine Pakrac Marijan
Ivanović ističe značaj konzervatorskih studija Pakraca i Lipika za
buduću kvalitetnu obnovu.
(Hina) pb ds
051037 MET nov 96