ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Podizanjem hrvatske zastave, intoniranjem Lijepe naše i himne Vijeća Europe - Ode radosti - pred Europskom palačom u Strasbourgu, Hrvatska će u srijedu malo poslije podneva službeno postati četrdeseta
punopravna članica najstarije europske političke organizacije.
ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Podizanjem hrvatske zastave,
intoniranjem Lijepe naše i himne Vijeća Europe - Ode radosti - pred
Europskom palačom u Strasbourgu, Hrvatska će u srijedu malo poslije
podneva službeno postati četrdeseta punopravna članica najstarije
europske političke organizacije. #L#
Prije toga, u predvorju Europske palače, potpredsjednik Vlade i
ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić predat će
glavnom tajniku VE Danielu Tarschysu (Taršis) instrument o pristupanju
RH Statutu Vijeća Europe, a zatim, zajedno s njim, potpisati izjavu o
pristupanju.
Nazočnima, među kojima će biti i svi članovi stalnoga saborskog
izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini na čelu s podpredsjednikom
Sabora dr. Žarkom Domljanom, kao i neki bivši članovi izaslanstva i
gosti, obratit će se glavni tajnik Vijeća Tarschys, ministar Granić,
predsjedavajući Ministarskog odbora i estonski ministar vanjskih
poslova Siim Kallas, te predsjednica Parlamentarne skupštine Leni
Fischer.
Tako će se završiti proces koji je započeo u rujnu 1992., kada je
Hrvatska dala zahtjev za prijam u punopravno članstvo VE, ili još
ranije, u svibnju iste godine, kada je dobila status posebnog gosta u
Parlamentarnoj skupštini.
Uobičajeni postupak za prijam u tu organizaciju, čiji osnovni
djelokrug čine razvoj demokracije, zaštita ljudskih prava, odnosno
funkcioniranje pravnog sustava i pravne države, bio je za Hrvatsku
politički blokiran tijekom 1993. i 1994. zbog hrvatsko-muslimanskog
sukoba u BiH, a tijekom 1995. zbog akcija Bljeska i Oluje u kojima je
Hrvatska oslobodila najveći dio svojih zaposjednutih područja.
Nakon preporuke Parlamentarne skupštine Odboru ministara od 24.
travnja da se Hrvatska primi u punopravno članstvo, uslijedio je
presedan, odnosno odluka Ministarskog odbora da se prijam Hrvatske
odgodi kako bi se pojasnili pojedini elementi obveza koje su potpisali
15. ožujka hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman i predsjednik Sabora
akademik Vlatko Pavletić.
Nakon odgovora Vlade na Memorandum Odbora ministara od 7. lipnja, u
kojem je Hrvatska još jednom potvrdila da čvrsto stoji iza preuzetih
obveza, Odbor ministara donio je 2. srpnja rezoluciju u kojoj poziva
RH u članstvo organizacije, ali uz uvjet da odluka stupi na snagu
najranije sredinom listopada, nakon što se vidi na koji način Hrvatska
poštuje svoje obveze iz daytonskih sporazuma, te druge obveze i
očekivanja iz Memoranduma Odbora ministara.
(Hina) maš sb
041336 MET nov 96