BEZ UHIĆENJA RATNIH ZLOČINACA NEMA TRAJNA MIRA

SARAJEVO, 1. studenog (Hina) - Osumnjičeni za ratne zločine, koje traži sud u Den Haagu, nesmetano šeću Bosnom i Hercegovinom a zadnjih nekoliko dana postaje bjelodano kako neki od njih obavljaju i važne dužnosti u srpskom entitetu. Najnovije otkriće inozemnih novinara je da posao gradonačelnika u Bosanskom Šamcu obavlja stanoviti Blagoje Simić, kojega Međunarodni sud za ratne zločine drži odgovornim za teror nad Bošnjacima i Hrvatima s tog područja. Zamjenik voditelja službe državne sigurnosni u Bosanskom Šamcu Stefan Todorović također je na popisu haaškog tribunala. Na zahtjev da prokomentireju ta otkrića, predstavnici IFOR-a i Međunarodne policije u Sarajevu danas su izjavili da za to prvi puta čuju. #L# Glasnogovornik Misije OESS-a u BiH David Foley također je izjavio da ta udruga ne zna kako javne dužnosti u Bosanskom Šamcu obnašaju optuženi za ratne zločine. Po izjavama predstavnika međunarodnih tijela za provedbu daytonskoga sporazuma, čini se da zapravo nitko nije ni pokušao provjeriti ima li među javnim osobama, do kojih čak i novinari dolaze bez ikakvih teškoća, takvih koji bi morali sjediti u zatvoru u Den Haagu. "Činjenica da je gradonačelnik Bosanskog Šamca jedan od odgovornih za ratne zločine vrlo obeshrabruje svakoga pripadnika manjinskih etničkih skupina, koji uopće i pomišlja na povratak u svoj dom na tom području", kaže glasnogovornik UNHCR-a Kris Janowski. On cijelu situaciju ocjenjuje frustrirajućom, podsjećajući kako je u proteklih nekoliko dana na području srpskog entiteta potpuno uništeno 170 prognaničkih domova. Najveća razaranja dogodila su se u bošnjačkim selima oko Prijedora, što je trebala spriječiti lokalna policija. Upravo su u njezinu sastavu, ponovno zahvaljujući traganju novinara, otkrivena četvorica osumnjičenih za ratne zločine u koncentracijskom logoru "Omarskoj". Nakon skandala, tijekom kojega je otkriveno da je izvješće o tim činjenicama sastavljeno još u srpnju, a zatim se namjerno ili slučajno izgubilo u birokratskim kanalima UN-a odnosno Međunarodne policije koja radi pod okriljem te ustanove, njezin glasnogovornik Patrick Swenson danas je mogao izjaviti samo to da je od srpskih vlasti zatražen popis svih djelatnika njihove policije. Predstavnici Međunarodne policije sada taj popis, ako ga uopće dobiju u zatraženu obliku, trebaju pozorno pregledati i ustanoviti tko čuva red i zakon u Republici Srpskoj. Glasnogovornik IFOR-a Bratt Boudreau danas tko zna koji put ponavlja kako vojnici provedbenih snaga ne bježe od susreta s ratnim zločincima, ali im sadašnji mandat nalaže da ih uhite samo ako na njih naiđu obavljajući redovite zadaće. Nitko pa ni predstavnici IFOR-a nema međutim odgovora na pitanje zašto, na primjer, nije provjerena tvrdnja da Željko Meakić, nekadašnji zapovjednik logora u kojemu su zlostavljani nesrbi, svaki dan uredno dolazi na posao u policijsku postaju u Omarskoj. Takva su otkrića samo još jedan razlog više za ljutnju dužnosnika Međunarodnog suda za ratne zločine, pa je i predsjednik Antonio Casese nedavno zaprijetio ostavkom ako ta ustanova bude služila samo kao političko pokriće za nečiju nečistu savjest. Tako za sada, čini se, misle jedino u Bildtovu uredu. Svima je jasno da vojnici NATO-a bez velikih teškoća mogu doći do većine osumnjičenih za ratne zločine koje traže u Den Haagu, ali im za to trebaju zapovjedi. Glasnogovornik visokoga predstavnika Colum Murphy zato je jasno rekao kako je sada red da se o tome očituje Vijeće NATO-a. Bildtov ured, rekao je Murphy, bio bi sretan i podupro bi odluku o promjeni IFOR-ova mandata, koja bi omogućila uhićenje ratnih zločinaca. "To nije samo moralno pitanje nego i pitanje političkoga pragmatizma", kaže Murphy. Ta se izjava temelji na ocjeni da su ratni zločinci na različitm dužnostima i rušenja kuća, čime se sprječava povratak izbjeglica, i te kako povezani. (Hina) rm mć 011517 MET nov 96