BUGARSKI PREDSJEDNIČKI IZBORI: BOLJI IZGLEDI KANDIDATA OPORBE

SOFIJA, 1. studenog (Hina/Reuter/AFP) - Oporbeni kandidat na bugarskim predsjedničkim izborima Petar Stojanov ima razloga s puno više optimizma iščekivati drugi izborni krug u nedjelju nego što je to slučaj s njegovim suparnikom i kandidatom vladajućih socijalista Ivanom Marazovim. #L# Stojanov, dopredsjednik Saveza demokratskih snaga - najjačeg oporbenog koalicijskog partnera - proteklog je vikenda uvjerljivo dobio prvi izborni krug sa čak 17 postotnom prednošću u odnosu na ministra kulture Marazova. Po službenim rezultatima, Stojanovu je pripalo 44,07 posto glasova. Marazov, pak, s 27,01 posto glasova, dobio je zapravo tek nešto više od pola od ukupnog broja glasova (43,5 posto) kojega su socijalisti, a zapravo reformirani (bivši) komunisti, zaradili na parlamentarnim izborima u prosincu 1994. godine. Takva pobjeda socijalista na parlamentarnim izborima omogućila je stranci uvjerljivu parlamentarnu većinu. No, čini se da se raspoloženje biračkog tijela mijenja... Dio nekadašnjih socijalističkih birača u prvome se izbornom krugu odlučio na nesudjelovanje u izborima ili je, pak, glasove dao populističkom kandidatu Georgiju Gančevu koji je na kraju završio na trećem mjestu s 21,87 posto glasova. Najveća nepoznanica drugog kruga leži upravo u tome koliki će broj birača ostati 'nezainteresiran'. Proteklog je tjedna na izbore odlučilo ne izići čak 37,27 posto birača, što je najveći broj od demokratskih promjena prije sedam godina. Druga je dvojba kome će se prikloniti oni koji su glasovali za Gančeva. Njegova je izborna krilatica bila da preostale dvije političke grupacije - reformirani komunisti i udružena oporba predvođena Savezom demokratskih snaga - nisu sposobne valjano vladati. Gančev je, k tomu, odbio javno dati potporu bilo kojem od preostala dva kandidata. Sadašnji bugarski predsjednik Željo Želev, kojega je Stojanov proteklog lipnja porazio u borbi za mjesto oporbenog predsjedničkog kandidata, u četvrtak je ocijenio da bi izbor Marazova za njegovog nasljednika bila prava katastrofa. Marazov, koji sebe svrstava u skupinu istočnoeuropskih intelektualaca koji su na vlast došli tek s padom komunizma, nerijetko je na stranačkim i predizbornim skupovima isticao teško gospodarsko stanje u kojemu se nalazi Bugarska, ali se i nostalgično prisjećao niskih cijena iz vremena prije 1989. godine te nezasitnog sovjetskog tržišta na koje su najvećim dijelom odlazili (ne previše kvalitetni) bugarski industrijski proizvodi. U predizbornoj kampanji imao je tako poteškoća jednako uvjerljivo privući glasove dvije, za njega ključne, društvene skupine - privatne poduzetnike na jednoj te starije birače koji žale za sigurnošću nekadašnjeg režima na drugoj strani. Stojanov, koji je već nakon prvog kruga izjavio kako očekuje ukupnu pobjedu, najavljuje da će kao prvi korak u ulozi predsjednika zatražiti od premijera Žana Videnova puno očitovanje o opsegu gospodarske krize u kojoj se našla Bugarska. O ozbiljnosti gospodarskog stanja govori i činjenica da je, prema podacima međunarodnih financijskih ustanova, Bugarska jedna od rijetkih istočnoeuropskih zemalja, uz Rusiju i Ukrajinu, koja će ove godine zabilježiti negativan gospodarski rast. Stojanov socijalistima zamjera i neodređeno stajalište o bugarskom približavanju NATO-u i Europskoj uniji, ciljevi koje upravo zagovara predsjednički kandidat oporbe. Prvi rezultati nedjeljnih predsjedničkih izbora očekuju se u ponedjeljak ujutro, a konačni rezultati trebali bi biti poznati najkasnije 48 sati od zatvaranja biračkih mjesta. Izborni pobjednik nasljedit će u siječnju osnivača Saveza demokratskih snaga Želju Želeva. Prema ustavu, Bugarska je parlamentarna republika u kojoj predsjednik ima vrlo ograničene ovlasti. On je vrhovni zapovjednik oružanih snaga, ima jednom pravo staviti veto na zakone koje usvoji parlament, te imenuje veleposlanike i neke državne dužnosnike. No, bez obzira na tako ograničenu ulogu predsjednika u bugarskom političkom životu, predsjednički izbori bit će pouzdan pokazatelj u kojem se pravcu kreće raspoloženje bugarskog biračkog tijela. (Hina) ii dh 011333 MET nov 96