(od dopisnika Hine Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 1. studenog (Hina) - Slovenske stranke ulaze u kritični zadnji tjedan nadmetanja za naklonost milijun i pol birača koji će u nedjelju 10. studenog birati zastupnike za 90-očlani Državni
zbor (parlament).
(od dopisnika Hine Luke Fiamenga)
LJUBLJANA, 1. studenog (Hina) - Slovenske stranke ulaze u kritični
zadnji tjedan nadmetanja za naklonost milijun i pol birača koji će u
nedjelju 10. studenog birati zastupnike za 90-očlani Državni zbor
(parlament). #L#
Od preko 30 stranaka koje su kandidirale više od 1300 kandidata, na
ulazak u parlament može sigurno računati pet najznačajnijih: liberalni
demokrati (LSD), Udružena lista (ZLSD), kršćanski demokrati (SKD),
Pučka stranka (SLS) i socijaldemokrati (SDS). Izborni prag od 3,2
posto glasova biračkog tijela, kojega stranke moraju prijeći za ulazak
u parlament, mogle bi možda još prijeći Nacionalna stranka (SNS),
Demokratska stranka (SNS) i Zeleni (ZS).
Ovogodišnji izbori se, unatoč drugačijim inicijativama oporbe, izvode
po starom izbornom zakonu, čija je osnovica D'Hondtov izborni sustav
koji obuhvaća elemente većinskog i proporcionalnog načina raspodjele
mjesta u parlamentu.
Po slovenskom ustavu, novokonstituirani parlament najprije glasuje o
povjerenju mandataru za sastav buduće vlade kojega, na osnovi izbornog
uspjeha, predlaže predsjednik države (u pravilu je to predsjednik
stranke koja je dobila relativnu većinu u parlamentu). Dobije li ovaj
natpolovičnu većinu glasova, počinje tegobne pregovore s ostalim
strankama oko formiranja koalicijske vlade.
Ukoliko se ne dogodi posebno iznenađenje, koje bi mogli prirediti još
neopredijeljeni birači (a takvih je, prema istraživanjima, više od 800
tisuća), odnosno, ukoliko ta šutljiva većina nije posebno nesklona
liberalnim demokratima (LDS) sadašnjeg premijera Janeza Drnovšeka,
onda je novi mandatar možda već poznat. Prema anketama ljubljanskog
"Dela", tri pa potom dva tjedna prije izbora, Drnovšekova LDS bilježila
je prednost pred konkurentskim strankama, iako nedovoljnu za
samostalno sastavljanje vlade, bez koalicijskog povezivanja s najmanje
dvije stranke. Po anketi provedenoj prošle subote, LDS dobiva 11,6
posto glasova, SDS - 7 posto, SLS - 5,5, a SKD i ZLSD po 4,2 posto
glasova. Na začelju su SNS i DS sa 3,1, odnosno 2,5 posto glasova.
Drugo je, međutim, pitanje da li bi Drnovšeku, u slučaju tijesne
pobjede, vladu uspjelo i sastaviti.
Njegovi raniji koalicijski partneri kritični su, naime, prema njegovu
dosadašnjem stilu vladanja i tvrde da je LDS, kojega zapravo
personificira sam Drnovšek, u protekle 4 godine uzimao više ovlasti
nego što mu je po koalicijskom ugovoru pripadalo. Posebno oštri u tome
su kršćanski demokrati (SKD). Njihov čelnik Lojze Peterle kaže da su
se liberali u ključnim trenucima u parlamentu više oslanjali na snažnu
frakciju Jelinčičevih nacionalista i manje oporbene stranke, čije su
glasove pridobili, nego li na svog glavnog koalicijskog partnera.
Do kraja predizborne kampanje moguće su, međutim, i značajni pomaci u
poziciji pojedinih glavnih stranaka. Tako je slovenska TV u srijedu
objavila svoju sondažu po kojoj LDS vodi još uvjerljivije nego li u
anketi "Dela", ali ima silazni trend kod birača, dok su anketari
"Dela" objavili rezultate po kojima izvan većih gradskih središta
prednost ispred Drnovšekove SLS ima Pučka stranka (riječ je o dijelu
izbornog tijela koji na izborne rezultate djeluje značajnije nego li
to pokazuju uobičajene telefonske ankete).
Sve se to, međutim, u predstojećih nekoliko dana može izmijeniti. Prvi
dio predizborne kampanje protekao je u relativno blagom tonu, no za
plasiranje oštrih udaraca i afera o političkim protivnicima ostalo
je još dovoljno vremena.
Glavna borba u posljednjih nekoliko dana vodit će se između Drnovšeka
i Janeza Janše i njegovih socijaldemokrata (SDS), glavnog zagovornika
parole "Promjene odmah!". Socijaldemokrati bi u novom parlamentu mogli
imati samo nekoliko mjesta manje od Drnovšekovih liberala, čiji su
najžešći protivnici. Janša je sve donedavno inzistirao da se "stranke
slovenskog proljeća" (kako on naziva tzv. konzervativni blok,
sastavljen od SDS, kršćanskih demokrata i Pučke stranke, nasuprot
bloku stranaka "postkomunističkog kontinuiteta", u koji svrstava ZSLD
i LDS) povežu u predizbornu koaliciju i tako obvežu da će liberale
isključiti kao stranku koja bi željela i u idućoj vladi imati u rukama
"škare i platno". Na takvo povezivanje nije, međutim, pristao čelnik
demokršćana Peterle.
Zato se očekuje da će Janša u završnom dijelu kampanje u svojim
nastupima optužiti Drnovšeka prije svega za korupciju i "krađu
društvene imovine", tešku 1,5 milijardi DEM, zbog nepravilnosti u
procesu privatizacije. Liberali bi, pak, sa svoje strane mogli
podgrijati već pripremljeni predizborni materijal u kojem se Janša
prikazuje kao "trgovac oružjem" i tako ruši njegova politička karizma.
Ono što se sa sigurnošću može reći jest da će pravo stanje odnosa
stranaka pokazati tek zadnje ispitivanje birača uoči izbora te da bi
šutljiva neopredijeljena većina u tome mogla ponekog i iznenaditi.
(Hina) fl br
011042 MET nov 96