PARIZ, 31. listopada (Hina/AFP) - Glazbena industrija u Europi predstavlja tržište dvaput značajnije od filmskog i video-tržišta, prema izvješću Europskog ureda za glazbu (BEM).
PARIZ, 31. listopada (Hina/AFP) - Glazbena industrija u Europi
predstavlja tržište dvaput značajnije od filmskog i video-tržišta,
prema izvješću Europskog ureda za glazbu (BEM). #L#
Ured je osnovan u travnju 1995. godine kako bi se privukla pažnja
javnosti različitih zemalja Europske unije na ulaganja i utjecaj
glazbene industrije (nosači zvuka i priredbe uživo).
BEM - s bazom u Bruxellesu - okuplja profesionalce različitih sektora
glazbene struke kojima taj ured predstavlja oslonac usporediv s onim
koji posjeduju europski profesionalci drugih kulturnih industrija,
poput filma i audiovizuelne razmjene, primjerice.
Izvješćem o glazbenoj industriji u Europi udružen je Europski ured za
glazbu i glavna direkcija 10 (DG 10) Europskog povjerenstva, zadužena
za odnose s javnošću, audiovizuelnu razmjenu i kulturu. U njemu se
nastojalo upozoriti na "gospodarski, društveni i kulturni utjecaj"
glazbenih industrija.
Oko 300 upitnika upućeno je profesionalcima u tom sektoru.
Izvješće procjenjuje tržište glazbe u Europi na 18,8 milijardi ECU-a,
to jest dvostruko veći ukupan brutto-promet od filmske i video
industrije. Glazbena industrija u Europi zapošljava 600.000 osoba, što
odgovara 325.000 radnih mjesta na puno radno vrijeme.
U izvješću je zabilježeno da se "ne može govoriti o istinskom
europskom tržištu glazbe već o niz nacionalnih tržišta sa specifičnim
karakteristima svakog od njih, posebice u fiskalnom, društvenom i
zakonskom smislu".
U Velikoj Britaniji tako, gdje se govori o "brzom tržištu", potrebno
je oko šest tjedana za izdavanje nove ploče. U Francuskoj, "sporoj"
zemlji, taj rok iznosi devet mjeseci.
Potrošačke navike također se jako razlikuju ovisno o zemlji: grčki
potrošač kupuje malo manje od ploče godišnje (0,8), dok Englez
nabavlja 3,4 ploče, Nijemac 2,6, a Francuz 2,2. Stopa VAT-a na ploču
također jako varira, od 15 posto u Njemačkoj do 25 posto u Danskoj
preko 20,6 posto u Francuskoj.
Na planu repertoara, stanje također varira od zemlje do zemlje,
otkriva Ured. Grčka je tako zemlja Europske unije gdje je lokalni
repertoar najjači (predstavlja 56 posto tržišta), ispred Velike
Britanije (51 posto), Italije (49), Francuske (47), Finske (46). Na
kraju se nalaze Austrija (10), Belgija (14), Irska (16).
Međutim, bilježi BEM, primjećuje se novi polet lokalnog repertoara u
zemljama poput Njemačke ili Nizozemske, zahvaljujući pojavi ili
potvrdi novih glazbenih žanrova: tehno, dance, rap... Njemačka je tako
1995. godine imala sedam paneuropskih hitova, ispred Francuske (5).
(Hina) bnš bnš
311025 MET oct 96