STATISTIKA

STATISTIKA ZAPOSLENOST U RUJNU PALA 0,5 POSTO - U Hrvatskoj je u rujnu bilo 0,5 posto manje zaposlenih nego mjesec ranije, odnosno 7,1 posto manje nego u istom mjesecu lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U prvih devet mjeseci ove godine broj zaposlenih smanjen je, pak, 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. PROSJEČNA PLAĆA ZA KOLOVOZ IZNOSILA JE 2085 KUNA - Prosječna je neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila 2.085 kuna, 0,7 posto više od srpanjske i 13,4 posto više nego u istom mjesecu lani, podaci su DZS. Pritom je prosječna plaća u privredi bila 2.064 kune ili 0,3 posto viša nego mjesec ranije, dok je u neprivredi iznosila 2.141 kunu ili 1,6 posto više nego u srpnju. Najveća je prosječna plaća, 2.646 kuna, isplaćena u financijskim i drugim uslugama, te u tijelima državne vlasti, 2.246 kuna. Istodobno je najniža prosječna plaća isplaćena u trgovini - 1.870 kuna. Neznatno veća, 1.908 kuna, bila je prosječna plaća u obrtništvu, dok je u poljoprivredi i ribarstvu iznosila 1.928 kuna. PROMET U TRGOVINI NA MALO 0,6 POSTO VEĆI - U Hrvatskoj je u rujnu promet u maloprodaji bio za 0,6 posto veći nego u kolovozu te 27,2 posto veći nego u rujnu lani, podaci su DZS. Promet u trgovinama na veliko bio je, pak, 1,7 posto veći u odnosu na kolovoz te 5,6 posto veći u odnosu na rujan prošle godine. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci promet u maloprodaji uvećan je za 17,7 posto, a u veleprodaji za 7,9 posto prema istom razdoblju lani. U rujnu su zalihe u maloprodaji bile 4,1 posto veće nego mjesec ranije, ali 1,3 posto manje nego u rujnu lani. U trgovini na veliko rujanske su zalihe bile 1,9 posto manje od kolovoških, odnosno 5,5 posto manje nego u istom mjesecu lani. Prema procjenama analitičara Državnog zavoda za statistiku, u listopadu bi promet u trgovinama na malo trebao porasti za 6,4 posto, dok bi zalihe trebale biti veće za 0,7 posto. Istodobno, veletrgovci bi trebali ostvariti 2,4 posto veći promet, uz 0,5 postotno smanjenje zaliha. VIŠE OD 15.000 INSOLVENTNIH PRAVNIH OSOBA - U Hrvatskoj je krajem kolovoza bilo 15.060 insolventnih pravnih osoba, što je za 2,6 posto više nego mjesec ranije, podaci su Zavoda za platni promet. Pritom je vrijednost nepodmirenih naloga za plaćanja iznosila 7,77 milijardi kuna, prema srpanjskih 7,48 milijardi kuna, dok je broj djelatnika zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba povećan za 11,8 posto, na 145,95 tisuća. Od osam privrednih grana, na koje otpada 62,9 posto prijavljenih nepodmirenih naloga, najveći je dužnik trgovina na veliko, s iznosom od 1,57 milijardi kuna. Slijedi trgovina na malo, s 1,07 milijardi kuna, te poljoprivredna proizvodnja, s 852,45 milijuna kuna. Promatrano po trajanju blokade računa, u tom je mjesecu najveći broj pravnih osoba, više od 12.420, imalo blokirane račune 60 i više dana. Pritom je kod tih tvrtki bilo zaposleno oko 104.200 djelatnika, a vrijednost njihovih nepodmirenih naloga dosegnula je 7,36 milijardi kuna. Među insolventim pravnim osobama najviše je, 13,5 tisuća, bilo privatnih tvrtki. Vrijednost njihovih nepodmirenih obveza dosegnula je 4,02 milijarde kuna, a upošljavale su 43,6 tisuća djelatnika. RAST INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U RUJNU - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u rujnu ove godine bila za 4,8 posto veća nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, dok je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci u usporedbi s istim razdobljem 1995. industrijska proizvodnja povećana za 2,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku RH. U odnosu na istim mjesec 1995. godine, u rujnu je proizvodnja sredstva rada porasla 13,2 posto, reprodukcijskog materijala 6,8 posto, dok je proizvodnja roba za široku potrošnju povećana jedan posto. U prvih devet mjeseci ove godine proizvodnja sredstva rada porasla je 14,6 posto, a reprodukcijskog materijala 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno je proizvodnja robe široke potrošnje porasla svega 0,1 posto. Među granama koje su u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje ostvarile najveći rast su brodogradnja (33,3 posto), proizvodnja građevnog materijala (28,1 posto), proizvodnja obojenih metala (26 posto), prerada nemetalnih minerala (22,5 posto), elektroprivreda (21,2 posto), zatim proizvodnja pića (9,4 posto), proizvodnja i prerada duhana (6,1 posto), te metaloprerađivačka djelatnost (5,6 posto). Među značajnijim granama koje su u tom razdoblju zabilježile pad proizvodnje su proizvodnja tekstilnih prediva i tkanina (25,7 posto), proizvodnja baznih kemijskih proizvoda (13,6 posto), naftnih derivata (13 posto), gotovih tekstilnih proizvoda (12,8 posto), proizvodnja i prerada papira (12,1 posto), te kožne obuće i galanterije (10,2 posto). RAST NEZAPOSLENOSTI U RUJNU - U Hrvatskoj je u rujnu bilo 262.203 nezaposlenih osoba, što je 2,4 posto više nego u kolovozu i 9,2 posto više nego u istom mjesecu lani. Od toga su 130.537, 5,5 posto više nego u rujnu prošle godine, bile žene, čiji se udjel u ukupnoj nezaposlenosti, po podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, smanjio sa 51,5 na 49,8 posto. U rujnu su prvi put posao tražile 91.233 osobe ili 6,5 posto više nego u rujnu lani, dok je novoprijavljenih bilo 22.612 ili 7,7 posto više. Istodobno, zaposleno je 8.410 osoba, tj. 42,5 posto više nego u istom mjesecu lani, od čega njih 4.973 na određeno vrijeme. Prema stručnoj spremi, među nezaposlenima najviše kvalificiranih i visokokvalificiranih osoba (KV i VKV) - 35,4 posto ili 92.756. Slijedi 59.764 osoba sa srednjom stručnom spremom, 54.353 nekvalificiranih (NKV), 37.273 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom (PKV, 10.182 osobe s visokom stručnom spremom (VSS) te 7.875 s višom školskom spremom (VŠS). U odnosu na kolovoz, potkraj rujna broj nezaposlenih najviše je porastao u Zadarsko-kninskoj županiji i to za 6,4 posto, na 14.219 osoba. Porast od 5,1 posto, na 37.724 nezaposlenih zabilježen je u Zagrebačkoj županiji. Nezaposlenost je istodobno smanjena u Krapinsko-zagorskoj županiji za 2,5 posto, Virovitičko-podravskoj za 1,2 posto te u Međimurskoj za 0,7 posto. Cijene na malo u rujnu 0,1 posto veće - U rujnu su cijene na malo u Hrvatskoj bile 0,1 posto veće nego u kolovozu, odnosno 3,1 posto veće u usporedbi s rujnom prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku RH. U odnosu na kolovoz, u rujnu su cijene roba porasle 0,1 posto, a cijene usluga 0,2 posto. U devet ovogodišnjih mjeseci cijene na malo su, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, povećane 3,5 posto, pri čemu su cijene roba veće 2,5 posto, a usluga 8,6 posto. Troškovi života 0,1 posto veći Troškovi života porasli su u rujnu također 0,1 posto u odnosu na kolovoz, pri čemu su troškovi usluga porasli 0,4 posto, a roba 0,1 posto. U devet mjeseci ove godine troškovi su života, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, povećani 4,4 posto, pri čemu robe 3,5 posto, a usluga 10,1 posto. I proizvođačke cijene 0,1 posto veće Cijene industrijskih proizvoda u rujnu su, u odnosu na kolovoz, bile također veće 0,1 posto. Pritom su cijene sredstava za rad bile 0,1 posto manje, dok su cijene robe za široku potrošnju porasle 0,3 posto. Cijene reprodukcijskog materijala ostale su na kolovoškoj razini. U devet mjeseci ove godine proizvođačke su cijene povećane 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. PAD IZVOZA I UVOZA - U prvih osam mjeseci ove godine izvoz Hrvatske iznosio je 2,94 milijardi američkih dolara, što je 1,4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je uvoz iznosio 4,87 milijardi dolara ili 2,6 posto manje nego u istom razdoblju 1995. godine. Izvoz proizvoda za reprodukciju iznosio je u prvih osam mjeseci ove godine 1,54 milijarde dolara, što je 2,2 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a proizvoda za široku potrošnju 1,03 milijardi dolara, 0,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Izvoz proizvoda za investicije porastao je, pak, 0,2 posto, na 368 milijuna dolara. Uvoz proizvoda za reprodukciju iznosio je u prvih osam mjeseci 2,66 milijardi USD, što je 6,1 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno je uvoz proizvoda za investicije porastao 3,4 posto, na 881 milijun dolara, a uvoz proizvoda za široku potrošnju 1,1 posto, na 1,32 milijarde dolara. 301417 MET oct 96