SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 29. listopada (Hina) ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je Jacquesa de Larosierea, predsjednika Europske banke za obnovu i razvoj, priopćeno je danas iz Ureda Predsjednika. Kako se navodi, gospodin de Larosiere je obavijestio predsjednika Tuđmana da je dosad postignut dogovor EBOR-a i Hrvatske o financiranju projekta u vrijednosti od 350 milijuna dolara za obnovu infrastrukture, navigacijsko-radarskih sustava, prometnica. Uz to EBOR surađuje s hrvatskim bankama i poduzećima, a posebice smo zadovoljni suradnjom s Plivom, koja se dokazala na međunarodnom tržištu, što želimo pomoći i drugim hrvatskim poduzećima, rekao je de Larosiere. On je izrazio iznimno zadovoljstvo makroekonomskom stabilnošću Hrvatske, velikim potencijalom malih i srednjih poduzeća, najavljujući potporu u privatizaciji velikih poduzeća i financijskog sektora te unapređivanju učinkovitosti poduzeća, navodi se u priopćenju. Predsjednik Tuđman je rekao da je Hrvatska, unatoč problemima prelaska iz socijalističkog na tržišno gospodarstvo i ratu puno postigla, istaknuvši da proces privatizacije velikih poduzeća možemo uspješno provesti uz pomoć međunarodnih institucija kao što je EBOR. Osim Predsjednika susretu su bili nazočni predsjednik Vlade Zlatko Mateša, predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader, ministar financija Božo Prka i veleposlanik RH u Velikoj Britaniji dr. Ante Čičin-Šain. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je danas u Zagrebu ministra vanjskih poslova SRJ Milana Milutinovića. Tema razgovora bila je tijek provedbe sporazuma o normalizaciji odnosa Hrvatske i SRJ, a predsjednik Tuđman je sa zadovoljstvom primio obavijesti o skorašnjem potpisivanju više sporazuma koji će, nakon normalizacije odnosa između dviju država, pridonijeti razvoju odnosa na svim područjima od obostranog interesa. Predsjednik je u razgovoru istaknuo da Hrvatska - zbog opravdanog nezadovoljstva prognanika i cjelokupne hrvatske javnosti - ne može pristati da se mandat UNTAES-a u hrvatskom Podunavlju produlji na šest ili dvanaest mjeseci, navodi se u priopćenju. U skladu s dogovorom koji je postignut s prijelaznim upraviteljem generalom Kleinom, Hrvatska može pristati najviše na tri plus tri mjeseca, rekao je predsjednik Tuđman. Uz Predsjednika razgovorima su bili nazočni predstojnik Ureda predsjednika dr. Ivo Sanader i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. ZAGREB - Hrvatska i SR Jugoslavija će do kraja godine dogovoriti i potpisati niz sporazuma kojima se reguliraju međusobni odnosi, izjavili su u utorak u Zagrebu hrvatski i jugoslavenski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić i Milan Milutinović. Ministri Granić i Milutinović razgovarali su o konkretizaciji sporazuma o normalizaciji odnosa Hrvatske i SR Jugoslavije koji je potpisan 23. kolovoza. To je bio njihov prvi sastanak nakon potpisivanja sporazuma. Dvojica ministara potpisali su u utorak sporazum o ukidanju viza za nositelje diplomatskih i službenih putovnica. Niz sporazuma, na crti sporazuma o normalizaciji odnosa, dvije bi države trebale dogovoriti i potpisati do kraja godine. Ministri su tako najavili sporazume iz oblasti unutarnjih poslova, socijalnih, zdravstvenih i mirovinskih pitanja, željezničkog i cestovnom prometa, imovinskih te gospodarskih pitanja. Hrvatski ministar vanjskih poslova rekao je novinarima da je sa svojim jugoslavenskim kolegom imao "otvorene i sadržajne razgovore o svim pitanjima od obostranog interesa." Ministar Granić je najavio svoj posjet Beogradu do kraja godine, kad bi između dviju država trebalo biti potpisano još nekoliko važnih sporazuma. ZAGREB - Suradnja Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) s Hrvatskom je odlična, ocijenio je u utorak direktor EBRD-a Jacques de Larosiere, ističući da će portfolio potpisanih obveza EBRD-a prema Hrvatskoj do kraja godine doseći gotovo 400 milijuna dolara. "Kad sam počeo svoj mandat u EBRD-u, taj portfolio je iznosio oko 20 milijuna dolara, što pokazuje da smo protekle četiri godine vrlo aktivno djelovali u Hrvatskoj ", dodao je De Larosiere, koji se u utorak sastao s hrvatskim premijerom Zlatkom Matešom. De Larosiere i Mateša razgovarali su o poticanju suradnje između te europske banke i Hrvatske u područjima razvoja infrastrukture, bankarstva, privatizacije i turizma, izvijestio je hrvatski premijer nakon razgovora u kojem su sudjelovali i potpredsjednik vlade Borislav Škegro, ministar financija Božo Prka te guverner Narodne banke Hrvatske Marko Škreb. LJUBLJANA - Talijanski i slovenski ministar financija održali su popodne u Rimu sastanak posvećen budućnosti Tršćanske kreditne banke (TKB), koja je prošli tjedan prestala poslovati sa strankama zbog prevelikih odobrenih kredita i kojoj prijeti likvidacija. Sastanku je prisustvovao i predstavnik talijanske središnje banke (Banco d'Italia). Slovenski ministar Mitja Gaspari zamolio je svojega talijanskog kolegu Carla Arzelia Ciampia da se odluka o likvidaciji TKB ne donese do idućeg tjedna, kad bi trebao biti održan sastanak o mogućnosti njezina oporavka. Slovenski radio javio je večeras da je Ciampi na sastanku iznio mišljenje kako bi se banka, koja je kreditirala i trgovačke poslove s Hrvatskom i Slovenijom, mogla spasiti. Za njezin oporavak, prema tvrdnjama predstavnika Banco d'Italia, ne bi bilo potrebno više od 50 milijardi lira. RIM - Nastavljajući akciju zaštite hrvatskih sredstava u Tršćanskoj kreditnoj banci (TKB), koja je prošli tjedan zaustavila isplatu s tekućih računa i štednih knjižica, hrvatski veleposlanik u Rimu Davorin Rudolf razgovarao je u utorak u talijanskom ministarstvu vanjskih poslova o mogućem nalaženju izlaska iz sadašnjega teškog stanja. U talijanskoj narodnoj banci Banco d'Italia Rudolf je razgovarao s glavnim direktorom za nadzor u području kredita i financijske nadzorne službe Brunom Bianchijem i direktorom odjela za međunarodne odnose Giuseppeom Godanom. Dvije su osnovne točke na kojima hrvatska strana inzistira. Prvo, da su hrvatska poduzeća i banke, kad su položile novac u TKB, vjerovale u talijanski financijski sustav i drugo - da su se sve banke u Italiji koje su se posljednjih godina naše u teškoćama oporavljale, pa se mogućnost oporavka sad traži i za TKB. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin u utorak je imenovao Borisa Berezovskog, jednog od svojih najbogatijih političkih pristaša, članom Vijeća sigurnosti Ruske Federacije. Boris Berezovski (50), poslovni magnat koji vodi jednu od najvećih tvrtki za prodaju automobila i najveću rusku TV-mrežu, prema ruskim novinskim agencijama imenovan je zamjenikom glavnog tajnika ruskog Vijeća sigurnosti Ivana Ribkina. Berezovski, čelnik LogoVAZ-a najveće auto-kuće zemlji, koji je novčano podupirao Jeljcinovu predizbornu kampanju, vrlo je blizak i s predstojnikom Jeljcinova ureda Anatolijem Čubaisom. Imenovanje Berezovskog u Vijeće sigurnosti, prema ocjeni agencije AP, moglo bi još više potaknuti optužbe da Čubais, dok se ruski predsjednik priprema za operaciju srca, preuzima kontrolu nad Kremljom. ŠARM EL-ŠEIK - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak i jordanski kralj Husein pozvali su u utorak Izrael da prekine izazivati rat sa Sirijom. Nakon trosatnog sastanka u Šarm el-Šeiku dvojica su dužnosnika također istaknuli važnost europske uloge u obnavljanju mirovnog procesa. Mubarak je, govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinstvo, "pozvao izraelsku vladu da ne aludira na mogućnost rata sa Sirijom, jer se radi o lošoj stvari koja šteti objema stranama". MOSKVA - Kremlj je utorak objavio prvi u nizu službenih biltena kojima će pratiti i izvještavati javnost o zdravstvenom stanju predsjednika Borisa Jeljcina. Prvim biltenom je potvrđeno da su pripreme za predsjednikovu operaciju srca ušle u završnu fazu, u kojima će se liječnici potruditi da Jeljcina dovedu na vrhunac njegovih psihofizičkih mogućnosti. Kremaljski glasnogovornik Sergej Jastržembski je izjavio da je bilten, koji je objavljen preko novinske agencije Itar-Tass, sastavio šef predsjedničkoga medicinskog centra Sergej Mironov. BRUXELLES - Europska unija, koja traži veći utjecaj u bliskoistočniom mirovnom procesu, pozvala je u utorak izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da u cijelosti poštuje mirovni sporazum iz Osla. "Izrael mora poštivati sporazume. Sporazum iz Osla izraelska vlada ne može prekrajati", izjavio je u Europskom parlamentu u Bruxellesu povjerenik Europske unije za vanjske poslove Španjolac Manuel Marin. GRAFENWOEHR - Zapovjednik NATO-a za Europu general George Joulwan je u utorak, tijekom posjeta vojnoj bazi blizu bavarskoga grada Grafenwoehrea (Grafenvere) zajedno s njemačkim predsjednikom Romanom Herzogom, istaknuo da još nije donesena odluka o mogućem produljenju mandata američkih vojnika u BiH i nakon ožujka iduće godine. Na novinskoj konferenciji Joulwan je dodao da još nije odlučeno ni o točnom datumu kad će američke postrojbe napustiti BiH. HUSAN - Izraelski su vojnici u utorak otvorili vatru na Palestince koji su tijekom pogreba desetogodišnjega palestinskog dječaka, kojeg je navodno na smrt pretukao židovski doseljenik, počeli bacati kamenje na izraelska vozila koja su prolazila obližnjom cestom. Izraelska vojska ne spominje da je pucala na Palestince, ali je objavila da su se vojnici poslužili suzavcem kako bi rastjerali 50 maskiranih Palestinaca u selu Husanu. Međutim, Palestinci koji su svjedočili događaju tvrde da su izraelski vojnici upotrijebili gumene metke i suzavac, pri čemu su četiri Arapa ozlijeđena. DAMASK - Sirijski predsjednik Hafez el-Asad u utorak je s ruskim ministrom vanjskih poslova Jevgenijem Primakovim razgovarao o bliskoistočnom mirovnom procesu. Glasnogovornik sirijskog predsjednika Džubran Kurieh potvrdio je da su razgovarali o "trenutačnom stanju u regiji i mirovnom procesu", ali nije iznio pojedinosti. Rusija i Sirija pozvale su na nastavak sirijsko-izraelskih mirovnih pregovora koji bi trebali krenuti od točke na kojoj su prekinuti u veljači ove godine. BUDIMPEŠTA - U Budimpešti je u utorak završena dvodnevna konferencija europskih ministara kulture, posvećena suradnji u području filma. U radu skupa sudjelovala su izaslanstva 36 europskih zemalja i mnogobrojnih međunarodnih organizacija, poput Vijeća Europe, koje je bilo i suorganizator konferencije. Hrvatsko je izaslanstvo vodio ministar kulture Božo Biškupić, koji je nakon završetka izjavio kako je za Hrvatsku vrlo značajno što je sudjelovala u njezinu radu, jer je tako pokazala svoju čvrstu želju da uskoro postane punopravnom članicom svih zapadnoeuropskih organizacija u oblasti kulture, a posebno filma, a stečen je i uvid u rad nacionalnih kinematografija, od Cipra do Skandinavije. Na konferenciji je prihvaćen i zajednički završni dokument u kojem stoji kako europski ministri kulture daju punu potporu programu "Euroimage", te da na razini cijelog kontinenta treba pojačati brigu o filmu, a ne smije se dopustiti niti da filmska produkcija padne ispod određene razine. OSLO - Norveška je od Vijeća sigurnosti zatražila da se UN uključi u većoj mjeri, pa i vojnom akcijom, u rješavanje krize u Zairu, izjavio je u utorak norveški državni tajnik za vanjske poslove Jan Egeland. Oslo "se boji" da se zbog sukoba na granici Zaira, Ruande i Burundija ne ponovi "strašan genocid koji je zahvatio Ruandu 1994. godine", rekao je Egeland. MOSKVA - Rusija i NATO vode "intenzivne pregovore" o potpisivanju dokumenta koji će uređivati njihove buduće odnose, izjavio je u utorak glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova Mihail Demurin. Demurin je na konferenciji za novinstvo istaknuo kako "nije obaviješten o roku do kojeg bi taj dokument trebao biti potpisan", dodajući kako odnose Rusije i NATO-a treba urediti jednim cjelovitim dokumentom. "Potreban je opsežan dokument kako bi se stvorila osnova za europsku sigurnost. Nisam obaviješten o roku u kojem taj dokument treba biti potpisan, ali pregovori su intenzivni", dodao je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova. RIM - Zgrada veleposlanstva i rezidencije veleposlanika bivše SFRJ u Rimu, zgrada konzulata u Trstu, te stanovi u Rimu, Milanu i Trstu, koji su bili vlasništvo bivše Jugoslavije, ne mogu prijeći u vlasništvo sadašnje srbijansko-crnogorske federacije jer su sudovi u Rimu i Trstu već donijeli odluku o zamrzavanju spomenutih nekretnina, a uskoro bi je trebao prihvatiti i milanski sud. Sadašnji korisnici nekretnina, ljudi iz Beograda, ne smiju ih prodavati niti raspolagati s njima sve dok se ne održe ročišta na kojima će biti određeni nasljednici. Prvo ročišće o nasljedstvu nad nekretninama održat će se 19. studenoga u Rimu. (Hina) dh dh 292142 MET oct 96