ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Hras lužnjak (Quercus robur L.) najplemenitija je među plemenitim vrstama drveća koje rastu na hrvatskom području. Istodobno to je i prvo naše drvo predstavljeno u posebnoj monografiji, iako se Hrvatska
može podičiti skoro dvostoljetnom tradicijom istraživanja na području šumarstva. Također, hrast lužnjak simbol je i brojih osobina hrvatskoga prostora i naroda, kazao je prof. dr. Slavko Matić, jedan od autora monografije "Hrast lužnjak u Hrvatskoj" što je danas predstavljena u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Hras lužnjak (Quercus robur
L.) najplemenitija je među plemenitim vrstama drveća koje rastu na
hrvatskom području. Istodobno to je i prvo naše drvo predstavljeno u
posebnoj monografiji, iako se Hrvatska može podičiti skoro
dvostoljetnom tradicijom istraživanja na području šumarstva. Također,
hrast lužnjak simbol je i brojih osobina hrvatskoga prostora i naroda,
kazao je prof. dr. Slavko Matić, jedan od autora monografije "Hrast
lužnjak u Hrvatskoj" što je danas predstavljena u palači Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu. #L#
Monografija je djelo 24 autora koji su na 558 stranica i stotinu
fotografija u boji prikazali hrast lužnjak s gospodarskoga, ekološkoga
i socijalnoga gledišta. Izdavači monografije, tiskane u Grafičkom
zavodu Hrvatske, su Akademijin Centar za znanstveni rad Vinkovci i
"Hrvatske šume", javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim
zemljištima u Republici Hrvatskoj, zahvaljujući čijoj je potpori
knjiga i tiskana. Uz tekst na hrvatskome jeziku, izvijestio je glavni
urednik monografije akademik Dušan Klepac, monografija sadrži i više
od stotinu stranica sažetka na engleskome jeziku.
Kako je istaknuo jedan od autora akademik Mirko Vidaković,
monografija je na prvom mjestu stručnoga karaktera, ali je odlikuje i
znanstveni karakter utemeljen u dugogodišnjim istraživanjima čiji
početci sežu još u prošlo stoljeće. Upozorivši da je sušenje šuma
hrasta lužnjaka posljedica poremećaja eko-sustava, akademik Vidaković
je izrazio nadu da će monografija pridonijeti jačanju svijesti o
nužnosti borbe za očuvanje te rijetke vrste velike genetske
izdiferenciranosti.
Monografija je tiskana o 150. obljetnici Hrvatskoga šumarskog
društva, što je, rečeno je, tradicija kojom se, od europskih zemalja,
mogu podičiti samo Švicarska i Njemačka. Uz to, ocijenjeno je,
monografija osigurava hrvatskome šumarstvu čelno mjesto u Europi.
Uz direktora "Hrvatskih šuma" Anđelka Serdarušića, monografiju su
predstavili i glavni tajnik Akademije akademik Milan Moguš, prof. dr.
Ivo Dekanić, prof. dr. Štefan Korpel te prof. dr. Mladen Figurić.
U završnoj je riječi predsjednik HAZU akademik Ivan Supek podsjetio
na veliku važnost šumskoga bogastva, pohvalivši i spremnost nekih
hrvatskih gospodarstvenika da pružanjem financijske potpore omoguće
ostvarenje vrijednih znanstvenih projekata poput monografije o hrastu
lužnjaku.
(Hina) ip mc
291652 MET oct 96