LUXEMBOURG, 29. listopada (Hina) - Ministri vanjskih poslova EU-a su nakon sastanka u ponedjeljak u Luxembourgu predočili dokument koji sadrži odrednice politike EU-a prema zemljama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije.
LUXEMBOURG, 29. listopada (Hina) - Ministri vanjskih poslova EU-a su
nakon sastanka u ponedjeljak u Luxembourgu predočili dokument koji
sadrži odrednice politike EU-a prema zemljama nastalim na prostoru
bivše Jugoslavije. #L#
Ministarsko vijeće EU-a usvojilo je zaključke koji će određivati
pristup EU-a na važnim međunarodnim konferencijama i sastancima koji
će se održati do kraja 1996. godine u svrhu razvoja političkog okvira
za budućnost mirovnog procesa na području.
Ministarsko vijeće u tom dokumentu naglašava važnost potpunog
poštivanja Daytonskog sporazuma, kao i Temeljnog sporazuma o hrvatskom
Podunavlju i sporazume o Federaciji BiH.
EU, kaže se u dokumentu, može posebice pridonijeti stabilizaciji i
gospodarskoj obnovi zemalja na prostoru bivše Jugoslavije putem
promicanja demokracije, pravne države, visokih standarda ljudskih i
manjinskih prava, prelaska na tržišno gospodarstvo i bolje suradnje
tih zemalja.
Plan EU-ovih aktivnosti vezanih uz BiH, trebao bi biti razrađen u
kontekstu dvogodišnjeg razdoblja učvršćenja mira koji bi trebao
završiti izborima u BiH u prosincu 1998. godine. Načela tih aktivnosti
bit će razrađena na sastanku Upravljačkog odbora Vijeća za provedbu
mira u Parizu 14. studenoga, a podrobni plan djelovanja za 1997.
godinu bit će razrađen na londonskom sastanku toga Vijeća 4. i 5.
prosinca.
Suradnja strana u BiH treba dovesti do potpunog funkcioniranja
struktura vlasti u toj zemlji bez pomoći međunarodnih čimbenika.
Uspostava jedinstvenog tržišta u BiH treba voditi smanjenoj
ovisnosti o međunarodnoj pomoći, kaže se u dokumentu.
Ključni prioriteti u tim procesima su: potpuno poštivanje ljudskih i
manjinskih prava, bolja suradnja s Međunarodnim sudom za ratne
zločine, potpuna suradnja s međunarodnim predstavnicima za BiH,
osiguranje uvjeta za slobodu kretanja i povratak izbjeglica, napredak
u demokratizaciji društva, pomoć u obnovi i reformama, obuka
policijskih snaga te kontrola naoružanja.
U svrhu poticanja provedbe tih procesa, EU treba davati gospodarsku i
političku potporu ili je uskratiti u slučaju nepoštivanja dogovora,
napominje se u dokumentu.
EU također naglašava važnost suradnje svih strana u BiH s visokim
predstavnikom za tu zemlju.
Glede područja hrvatskog Podunavlja, EU drži da bi njezin "glavni
cilj trebao biti poticati vraćanje multietničnosti i spriječavanje
odlaska Srba iz tog područja. S tim u vezi posebna se pozornost
pridaje izgradnji povjerenja kod srpskog pučanstva u Hrvatskoj.
Hrvatska vlada i vodstvo lokalnih Srba trebaju u potpunosti surađivati
s UN-ovim prijelaznim upraviteljem i njegovim osobljem u ispunjenju
njegova mandata da primijeni Temeljni sporazum, uključujući i vremenski
rok potreban za postizanje ciljeva tog Sporazuma", kaže se u
dokumentu.
EU će razmotriti mjere kojima će potaknuti ispunjenje tog cilja. Te
mjere bi uključivale stvaranje "povjerenstva koje bi osiguralo
objektivno praćenje primjene Temeljnog sporazuma, te razradu plana za
pomoć u obnovi, vodeći računa o obvezama Hrvatske vlade prema tim
naporima i uvjetovanosti, posebice glede poštivanja manjinskih prava,
davanja pomoći za obnovu Hrvatskoj i potpora EU-a ekonomskom oporavku
hrvatskog Podunavlja", navodi se u dokumentu.
EU nadalje izražava zabrinutost stanjem zaštite ljudskih i manjinskih
prava u SR Jugoslaviji, podržava dijalog između Prištine i Beograda i
razvoj mjera za izgradnju povjerenja na Kosovu. Kosovski problem treba
riješiti uz jamčenje visokog stupnja autonomije uz poštivanje
priznatih granica SRJ, kaže se u dokumentu.
EU pridaje veliku važnost rješavanju problema sukcesije imovine bivše
SFRJ i očekuje da pet zemalja nastalih iz te države u potpunosti
surađuju u rješavanju tih pitanja, napominje se na kraju izjave
Ministarskog vijeća EU-a.
(Hina) vb rb
291539 MET oct 96