AJACCIO, 29. listopada (Hina/AFP/Reuter/AP) - Stanje na Korzici doseglo je novi stupanj napetosti nakon najnovijeg vala atentata na objekte francuskih civilnih i policijskih vlasti za koji su odgovorni korzikanski autonomaši.
AJACCIO, 29. listopada (Hina/AFP/Reuter/AP) - Stanje na Korzici
doseglo je novi stupanj napetosti nakon najnovijeg vala atentata na
objekte francuskih civilnih i policijskih vlasti za koji su odgovorni
korzikanski autonomaši. #L#
Najnoviji u nizu napada na civilne vlasti i policiju na Korzici
dogodio se u noći s nedjelje na ponedjeljak u Bastiji gdje je u
eksploziji oštećen gradonačelnikov stan. Iste noći pucano je na
žandarmerijsku postaju u Vescovatu i jedan hotel u Aregnu.
Dok za te napade, kao i za napade na žandarmeriju u Oletti i zatvor u
Casabiandi izvršene noć prije, još nitko nije preuzeo odgovornost,
sumnja se da su organizirani od strane autonomističke korzikanske
organzacije FLNC - Povijesno krilo (Fronta za nacionalno oslobođenje
Korzike) koja je preuzela odgovornost za atentate na žandarmerijsku
postaju u Bonifaciju u četvrtak i za napad raketom na mobilnu
žandarmerijsku jedinicu u Porto-Vecchiu u subotu.
Dužnosnici snaga sigurnosti strahuju da će ta tajna oružana
organizacija krenuti u još radikalnije akcije protiv francuskih vlasti
na otoku. Već nekoliko se tjedana strahuje da će policija i
žandarmerija ponovno postati cilj atentata kao što je to bilo tijekom
1980-tih, upozoravaju snage sigurnosti suzdržavajući se, međutim,
oštrom akcijom reagirati na te napade.
U najnovijem valu atentata nije bilo ljudskih žrtava, izuzev nekoliko
lakše ozlijeđenih osoba. U svojoj kampanji protiv francuske vlade
korzikanski autonomaši, usprkos brojnim bombaškim napadima, nastoje da
njihove akcije ne odnose ljudske živote.
Raketni napad na vojarnu Porto-Vecchiu uslijedio je 36 sati nakon što
su vlasti uhitile 12 osoba osumnjičenih za umiješanost u atentat na
ured gradonačelnika Bordeauxa i francuskog premijera Alaina Juppea, u
Bordeauxu 5. listopada.
Nakon što je FLNC preuzeo odgovornost za atentat u Bordeauxu kojim je
rasplamsao kampanju i na kopnenom dijelu Francuske, Juppe je
zaprijetio da će poduzeti odlučnu akciju za suzbijanje separatističkog
nasilja.
"Juppeova objava rata, kojom je kanio smiriti strahovanja stanovnika
Korzike, neće riješiti politički problem na otoku", ocijenio je čelnik
Pokreta za samoodređenje Gilbert Casanova. "Vrijeme istječe i mi
moramo pronaći mirno rješenje do konca godine", drži on.
Policija priznaje da će gerila FLNC-a biti "tvrd orah" jer je
otvrdnula 20-ogodišnjim sukobom protiv vlasti i zaštićena
tradicionalnim stavom Korzikanaca da ne surađuju s policijom.
"Represija neće riješiti problem", upozorava Casanova. "Korzikanci se
isto tako moraju odlučiti na dijalog, no takvo rješenje se ne može
brzo postići." "Dijalog s francuskom vladom je moguć, ali ne smije
biti tajan", dodao je on aludirajući na navodne tajne razgovore
održane početkom godine.
Protivnici vlade u Parizu traže veću autonomiju za Korziku, a ne
potpunu nezavisnost od vrlo centralizirane francuske države. Casanova
stoga drži da dijalog treba voditi k priznanju korzikanskog naroda,
ako to dobije potporu svih Korzikanaca. Francusko Ustavno vijeće dosad
je odbijalo priznati Korzikance kao narod, tvrdeći da je to u
suprotnosti s Ustavom.
U međuvremenu se, reagirajući na Juppeovu objavu "rata" gerilcima,
oglasio novi tajni pokret Fronte Ribellu (Pobunjenička fronta)
pozivajući sve Korzikance na ustanak protiv "arogantne i snishodljive"
vlade.
Fronte Ribellu, koja se "pojavila" koncem 1995. godine, vjerojatno je
povezana s FLNC-om, no nastupa znatno radikalnije. Za razliku od
"upozoravajućih" atentata FLNC-a, nova organizacija prijeti smrću sucu
koji istražuje atentat u Bordeauxu i poziva na "revoluciju."
Fronte Ribellu je početkom godine preuzela odgovornost za niz napada
na žandarmerije i tvrtku koja osigurava pomorsku povezanost Korzike i
kontinentalne Francuske.
U isto vrijeme, početkom 1996. godine, vlada i FLNC su započeli
pregovore o mirovnom procesu, no Juppe nije pokazao namjeru učiniti
nikakve ustupke nacionalističkim idejama.
Agencija France presse napominje da samo 10 posto Korzikanaca
podržava ideju o nezavisnosti otoka koji je već dva stoljeća u sastavu
Francuske, te da su nacionalističke stranke 1995. godine osvojile samo
15 posto glasova na otoku koji ima oko 250.000 stanovnika.
Stanovništvo Korzike je još iz razdoblja prije pripojenja Francuskoj
1768. godine, kad je stoljećima ratovalo protiv dominacije Genove,
sačuvalo autonomistički duh. Nakon što je Alžir dobio nezavisnost
1960-tih, brojne su francuske izbjeglice preseljene na Korziku gdje su
dobile najbolju zemlju. To je u značajnoj mjeri pridonijelo
razbuktavanju anti-francuske kampanje na otoku.
(Hina) vb sv
290954 MET oct 96