ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Po konačnom prijedlogu zakona o javnim cestama, što će se uskoro naći na klupama saborskih zastupnika, za više od dvije trećine cesta u Hrvatskoj trebale bi se brinuti županije te gradovi i općine. U
konačnom je zakonskom prijedlogu javna cesta definirana dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i u općoj je uporabi, a ne u vlasništvu Republike Hrvatske.
ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Po konačnom prijedlogu zakona o javnim
cestama, što će se uskoro naći na klupama saborskih zastupnika, za
više od dvije trećine cesta u Hrvatskoj trebale bi se brinuti županije
te gradovi i općine. U konačnom je zakonskom prijedlogu javna cesta
definirana dobrom od interesa za Republiku Hrvatsku i u općoj je
uporabi, a ne u vlasništvu Republike Hrvatske. #L#
Uz tu razliku, tekst konačnog prijedloga zakona razlikuje se od
teksta iz prvog čitanja i po tome što se tehničke ispostave
privatiziraju u potpunosti od 1. siječnja 1998.
Do 31. prosinca 1997. društva kapitala nastala od tih tehničkih
ispostava, vlasništvo županije na čijem se području nalaze, bez
natječaja bi dobivala poslove tekućeg održavanja javnih cesta koje su
prije obavljale tehničke ispostave. Nakon toga prijelaznog roka
društva kapitala trebala bi biti osposobljena za tržišno poslovanje.
Novo je i rješenje prema kojem bi odluku o dodjeli koncesije za
državne ceste na vladin prijedlog donosio Zastupnički dom Sabora (a ne
Vlada).
Javne ceste, prema predloženom zakonu, jesu ceste koje se ovisno o
društvenom, prometnom i gospodarskom značenju razvrstavaju u državne,
županijske ili lokalne ceste. Mjerila za razvrstavanje donosi Vlada.
Temeljni planski dokument - Strategiju razvitka javnih cesta, donosi
Zastupnički dom Sabora na prijedlog hrvatske Vlade i s njom mora biti
usklađen program gradnje i održavanja javnih cesta, koji donosi Vlada
na vrijeme od četiri godine. Gradnja i održavanje javnih cesta
utvrđuje se godišnjim planom, koji za državne ceste donosi Uprava za
ceste, a za županijske i lokalne županijska uprava za ceste.
Predloženi zakon propisuje uvjete davanja koncesije na javnim
cestama. Koncesijom se stječe pravo gospodarskog korištenja javne
ceste, građenja i održavanja javne ceste, odnosno gospodarenja
autocestama i cestovnim objektima, te pratećim objektima na cestovnom
zemljištu. Odluku o dodjeli koncesije za državne ceste donosi
Zastupnički dom Sabora, a za županijske i lokalne ceste županijska
skupština. Koncesija se daje samo na temelju javnog natječaja.
Zakon propisuje i organizaciju upravljanja javnim cestama. Zakonom se
osniva pravna osoba čija je tvrtka Hrvatska uprava za ceste - pravna
osoba za upravljanje državnim cestama. Ona obavlja djelatnosti gradnje
i održavanja državnih cesta, gospodari autocestama i brine se o
jedinstvu i cjelovitosti sustava mreže javnih cesta.
Svaka županija za svoje područje osniva pravnu osobu za upravljanje
javnim cestama - županijsku upravu za ceste. Prepuštanje županijskih i
lokalnih cesta u nadležnost županija, kako obrazlaže predlagatelj,
propisano je radi boljega gospodarenja javnim cestama.
Hrvatska uprava za ceste i županijske uprave za ceste pravni su
sljednici Javnog poduzeća "Hrvatske ceste" i osnovat će se imovinom
tog poduzeća. Imovinu, prava i obveze JP "Hrvatske ceste" podijelit će
ministar pomorstva 60 dana nakon stupanja zakona na snagu.
Utvrđeni su izvori novca za financiranje javnih cesta. Sredstva
godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji
motornih i priključnih vozila uplaćivala bi se na račun županijske
uprave za ceste i koristila bi se za županijske i lokalne ceste na
području županije u kojoj su ostvarena. Cestarina za uporabu autoceste
i objekta s naplatom te naknada za uporabu javnih cesta motornim i
priključnim vozilima registriranim izvan Republike Hrvatske uplaćivala
bi se na račun Uprave za ceste.
Naknade za izvanrednu uporabu javne ceste i za prekomjernu uporabu
zbog opterećenja javne ceste i učestalosti prometa, uplaćivala bi se
na račun Uprave za ceste, odnosno županijske uprave za ceste koja je
izdala dozvolu za izvanredni prijevoz. Naknade za korištenje cestovnog
zemljišta i za obavljanje pratećih djelatnosti uplaćivale bi se na
račun Uprave, odnosno županijske uprave koja je s korisnikom sklopila
ugovor o korištenju cestovnog zemljišta, odnosno ugovor o obavljanju
pratećih djelatnosti. Naknada za koncesije prihod je proračuna
davatelja koncesije.
(Hina) bm mc
271212 MET oct 96