I 'SOCIJALIZAM S KINESKIM ZNAČAJKAMA' TREBA DOBROTVORNE UDRUGE

(od dopisnika Hine Branka Merlina) PEKING, 26. listopada (Hina) - U doba Maove Kine, kada je gospodarstvo, pod prisilom ideologije i politike, uspijevalo upravo u mjeri da svi jednako nemaju i kada je vladalo uvjerenje da čak i bračna ljubav ima klasni karakter, ideja dobrotvornih ustanova, kao i same riječi poput "čovjekoljublja" ili "dobrotvorstva" spadale su u ono buržoasko i Kini strano, čega se trebalo riješiti milom ili silom. Danas je situacija drukčija. Okrenuvši se reformama i otvaranju prema svijetu, pokrenuvši gospodarstvo čija dinamika obećava prerastanje Kine u svjetski relevantnu gospodarsku silu, Kina se oprostila od kriterija kojima je u Maovo vrijeme procjenjivala vlastite uspjehe. I kad se prestala uspoređivati s vlastitom prošlošću, a pristala na usporedbu sa suvremenim svijetom, otkrila je da u procesu "izgradnje socijalizma s kineskim značajkama" ima i potrebe i mjesta za dobrotvorne udruge. U međuvremenu, već se i zaboravilo kako je u prošlosti ponosno isticala superiornost svojeg socijalističkog ustroja kao najbolji lijek protiv inflacije što druge guši, a u Kini je nepoznat pojam. Danas, iz mjeseca u mjesec pažljivo izračunavajući utjecaj inflacije na "potrošačku košaru" i njezin pritisak na najsiromašnije urbane slojeve, Kina je suočena s istim problemima koji muče i zemlje s njoj različitim društvenim sustavima, a pritom je u institucionalnom smislu često nespremna za njihovo rješavanje ili joj za to nedostaje sredstava. U tom svjetlu nimalo ne čudi nedavni poziv skupine sociologa na energičnu državnu potporu djelovanju dobrotvornih udruga, kao čimbeniku važnom u procesu društvenog i gospodarskog razvitka. Dobrotvornim djelatnostima, ističu oni, moguće je namaknuti sredstva koja državi inače nedostaju za socijalne programe, o kojima pak neposredno ovisi održavanje stabilnosti u društvu. Kineski sociolozi (dakle, ljudi iz struke koja je u Maovo doba također bila zabranjena kao buržoaska izmišljotina) ističu i moralnu komponentu koju ima dobrotvorni rad, što u svjetlu aktualnih zahtjeva za "izgradnjom duhovne civilizacije" i želje da se definira vrijednosni sustav primjeren sadašnjem trenutku društvenog razvoja, nije zanemarivo. Podaci kazuju da je Kineska federacija dobrotvornih udruga u prvih devet mjeseci ove godine prikupila 546 milijuna juana (oko 65 milijuna američkih dolara), od čega je 405 milijuna potrošeno za potporu starima, djeci i sirotinji. Na prvi pogled radi se o nevelikom iznosu, no riječ je tek o dijelu statistički prikazanih rezultata što ih daju dobrotvorne akcije koje se danas provode u Kini. One se kreću u širokom rasponu, primjerice, od donacija nekih tvornica u podizanju seoskih škola, prikupljanja sredstava za skupe kiruške intervencije ljudima bez socijalnog osiguranja, materijalne pomoći ugroženim kategorijama stanovništva, pomoći samohranim majkama, do besplatnog pružanja odvjetničkih usluga siromašnim građanima. Kina se danas oslanja i na međunarodne dobrotvorne udruge i surađuje s njima, a također i na pomoć Kineza iz inozemstva, pozdravljajući svaku donaciju koja pomaže u rješavanju određenog problema, kao što je primjerice, nedavna donacija od milijun dolara jedne strane tvrtke koja ima svoje tvornice u Kini, a kojom je omogućena akcija zdravstvene skrbi za milijun osnovnoškolaca. Sličan je primjer i za kinesko tržište zainteresiranih proizvođača računala koji opremaju škole ili fakultete darovanom opremom. Ostaje pitanje, o kojem su raspravljali i sociolozi na svojem nedavnom skupu u Pekingu, o tome kako u dobrotvorne udruge uključiti što više takozvanih običnih ljudi. Dakle i onih što na pekinškim ulicama u blagom luku zaobilaze prosjake. Kojih pak, treba li uopće reći, na ulicama iz Maova doba nije bilo. (Hina) mer br 260706 MET oct 96