(od dopisnice Hine Sanje Pucak) WASHINGTON, 25. listopada (Hina) - Amerikanci će 5. studenoga birati novog američkog predsjednika, no to neće, kako se obično misli, učiniti izravno. Iako će na glasačkim listićima zaokružiti ime
svojega predsjedničkog i potpredsjedničkog kandidata, oni će zapravo u svakoj saveznoj državi birati tzv. izbornike koji su se obvezali glasovati za toga predsjedničkog kandidata.
(od dopisnice Hine Sanje Pucak)
WASHINGTON, 25. listopada (Hina) - Amerikanci će 5. studenoga birati
novog američkog predsjednika, no to neće, kako se obično misli,
učiniti izravno. Iako će na glasačkim listićima zaokružiti ime svojega
predsjedničkog i potpredsjedničkog kandidata, oni će zapravo u svakoj
saveznoj državi birati tzv. izbornike koji su se obvezali glasovati za
toga predsjedničkog kandidata. #L#
Dok u nekim državama na glasačkim listićima stoje samo imena
predsjedničkih kandidata, u drugima su im pridružena i imena izbornika
koje je odabrala politička stranka kandidata.
Izbornici svih država čine tzv. izborni 'college' i ima ih ukupno
538. Stoga je čaroban broj koji otvara vrata Bijele kuće - 270
glasova.
Izbornici svake države će, ovisno o tomu koji je predsjednički
kandidat 5. studenoga dobio najviše glasova, dati sve glasove te
savezne države za kandidata koji je 'odnio' državu. Pravilo 'pobjednik
uzima sve' ima dvije iznimke. Naime, u državama Nebraski i Maineu
glasovi izbornika razdijelit će se razmjerno među predsjedničkim
kandidatima, ovisno o broju glasova koje je svaki od njih dobio.
Kako broj izbornika koji se biraju u svakoj državi odgovara broju
njezinih zastupnika u Senatu i Predstavničkom domu američkog Kongresa,
najviše ih ima Kalifornija - 54. Stoga je razumljivo da su dvojica
predsjedničkih kandidata Bob Dole i Bill Clinton uložili najveće
napore u osvajanje te države, koja sama nosi petinu potrebnih glasova
za ulazak u Bijelu kuću.
Prema istraživanjima javnog mnijenja, Clinton vodi u toj državi, a po
anketama u ostalim saveznim državama mediji su izračunali da može
računati na više od 300 izborničkih glasova. Američki predsjednik,
među ostalim, ima snažnu prednost u rodnom Arkanzasu, New Yorku te
uglavnom državama središnje i sjeverne Amerike. Dole, pak, prema tim
računicama sigurno može računati na kojih stotinjak izborničkih
glasova, među kojima i na rodni Kanzas te dio država američkog juga.
Računice pokazuju da predsjednički kandidat može izgubiti 5.
studenoga u 38 država i Washingtonu DC i ipak osvojiti Bijelu kuću.
Naime, dovoljno je pobijediti u 11 država s najvećim brojem izbornika
- Kalifroniji, New Yorku, Texasu, Floridi, Pennsylvaniji, Illinoisu,
Ohiu, Michiganu, New Jerseju, Sjevernoj Carolini i Georgiji.
S obzirom na postojeći izborni sustav predsjednik se zapravo ne bira
na nacionalnoj razini, nego kroz 51 zaseban predsjednički izbor (50
saveznih država i Washington DC). Stoga je i moguće da kandidat koji
je osvojio najveći broj glasova Amerikanaca ne osvoji i najveći broj
izborničkih glasova. To se dosad dogodilo tri puta - 1824., 1876. i
1888.
U slučaju da izbori 5. studenoga ni jednom kandidatu ne donesu
potrebnih 270 glasova, o tomu tko će biti američki predsjednik
odlučuje Predstavnički dom američkog Kongresa. Tako nešto moguće je u
slučaju iznimno tijesne utrke ili ako sudjeluje više od dvojice
predsjedničkih kandidata.
Unatoč kompliciranom izbornom sustavu, pobjednik američkih
predsjedničkih izbora bit će poznat već nekoliko sati nakon zatvaranja
birališta 5. studenoga. Nakon što ga objave nacionalna glasila,
izbornom 'collegeu' ostaje jedino da potvrdi volju birača. Ove godine
oni će to učiniti, svaki u glavnom gradu svoje savezne države, 16.
prosinca. Njihovi glasovi prenijet će se u Washington i u Kongresu će
se, pod budnim okom predsjednika Senata, prebrojati 6. siječnja.
Američki predsjednik i potpredsjednik svoju će dužnost preuzeti 20.
siječnja.
(Hina) ps br
251200 MET oct 96