MOSKVA, 24. listopada (Hina/Reuter) - Ruska trgovina oružjem raste tako brzo da drugi izvoznici, uznemireni uspjesima Moskve u pronalaženju novih kupaca, traže sporazum o podjeli toga unosnog tržišta, tvrdi pomoćnik ruskog
predsjednika Borisa Jeljcina.
MOSKVA, 24. listopada (Hina/Reuter) - Ruska trgovina oružjem raste
tako brzo da drugi izvoznici, uznemireni uspjesima Moskve u
pronalaženju novih kupaca, traže sporazum o podjeli toga unosnog
tržišta, tvrdi pomoćnik ruskog predsjednika Borisa Jeljcina. #L#
U interviewu za list "Nezavisimaja gazeta" u četvrtak Jeljcinov
savjetnik za vojno-tehničku suradnju Boris Kuzik je rekao da se Rusija
nada do kraja 1996. zaključiti nekoliko velikih poslova oko prodaje
oružja vrijednih oko dvije milijarde dolara.
"Naši konkurenti, ozbiljno zabrinuti agresivnom i uspješnom politikom
Ruske Federacije u izvozu oružja, nedavno su predložili postizanje
sporazuma o podjeli tržišta oružja i vojne tehnologije na mnogim
područjima", rekao je Kuzik.
On je ocijenio kako je ta ponuda znak da je Rusija snaga s kojom se
računa na multimilijardskome međunarodnom tržištu oružja.
"U poslovima s oružjem poštuju se samo jaki. Rusija je danas sigurno
jedan od vodećih igrača", rekao je on.
Vojni su analitičari, međutim, oprezni prema Kuzikovim tvrdnjama da
se drugi izvoznici nadaju podijeliti tržište s Moskvom. Dapače, kažu
oni, sama je Rusija prije nekoliko godina predložila sličan sporazum
kako bi povratila tržišta izgubljena nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Oni se međutim slažu u tome da izvoz oružja postaje sve važniji izvor
deviza koje bivša super-sila silno treba.
"Postoji dio tržišta koje treba popuniti, a Rusija je konkurentna na
mnogim područjima", procjenjuje Dmitri Trenin s Carnegie Instituta za
istraživanje mira.
Izvoz ruskog oružja u posljednje tri godine stalno raste. Očekuje se
da će Rusija u 1996. izvesti oružja vrijednog 3,5 milijarde dolara.
Prošle je godine izvoz oružja iznosio 3,05 milijardi dolara, a 1994.
oko 1,7 milijardi dolara. Iz ruske industrije oružja procjenjuju
ukupnu prodaju za ovu godinu na sedam milijardi dolara.
Ove su svote još daleko od onih koje je postizao bivši Sovjetski
Savez. Prosječno je godišnje Sovjetski Savez prodavao oružja vrijednog
14 milijardi dolara, a vrhunac je dostigao 1987. s više od 20
milijardi dolara.
Trenin procjenjuje da veći izvoz koji Rusija bilježi u posljednje
vrijeme neće biti dovoljan da se riješi golemi nedostatak novca u
vojnom sektoru zbog kojega časnici i vojnici mjesecima ne primaju
plaću.
Predsjednik Jeljcin je već izrazio svoju zabrinutost stanjem u ruskim
oružanim snagama. Bivši šef sigurnosti Aleksandar Lebed ocijenio je
čak da u ruskoj vojsci postoji opasnost od pobune.
Sovjetski Savez prodavao je oružje uglavnom svojim saveznicima u
istočnoj Europi i trećem svijetu, a današnja Rusija mora potražiti
znatno širi prostor za svoj izvoz. Trenutačno prodaje oružje 51
državi, a među njezinim najvećim kupcima su Indija, Kina, Sirija i
Malezija.
Na državnu tvrtku "Rosvooruženije" otpada najveći dio ruske prodaje
oružja, ali i ostale tvrtke imaju pravo prodavati oružje.
Među najnovijim je trgovačkim poduhvatima ruske industrije oružja i
ugovor o prodaji 12 bojnih zrakoplova MIG-29 "jednoj europskoj zemlji"
koji bi uskoro trebao biti potpisan. Dužnosnici su odbili imenovati
državu-kupca, ali izvori bliski vojnim krugovima u Moskvi kažu da je
riječ o Jugoslaviji.
(Hina) sl sv
241605 MET oct 96