DO 1. SIJEČNJA 1997. DRUŠTVENO SE VLASNIŠTVO MORA UKINUTI

ZAGREB, 23. listopada (Hina - Smilja Škugor-Hrnčević) - Zakonskim prijedlogom o pretvorbi društvenih sredstava bivših društveno-političkih organizacija i Prijedlogom zakona o udrugama, koje je hrvatska Vlada uputila u saborsku proceduru, obavit će se pretvorba društvene imovine na kojoj su pravo raspolaganja odnosno korištenja imale bivše društveno-političke organizacije (SKH, SSRNH, SUBNOR, SSOH), te bivši Savez sindikata Hrvatske i ostale društvene organizacije. #L# Te bi nekretnine prvo postale vlasništvo Republike Hrvatske, a potom bi ih Vlada u roku od godine dana, (od stupanja na snagu zakona), a prema merilima koje utvrdi Sabor, mogla prenijeti na političke stranke, ili pak, kad je riječ o bivšim društvenim organizacijama, u vlasništvo jedinica lokalne samouprave i uprave ili u vlasništvo one udruge koja je postala sljednik bivše društvene organizacije. Time će se riješiti pitanje preostalog društvenog vlasništva koje još uvijek postoji u pravnom sustavu Republike Hrvatske, a kojeg je radi usklađivanja s hrvatskim Ustavom potrebno ukinuti do 1. siječnja iduće godine. Hrvatski Ustav koji je stupio na snagu 22. prosinca 1991. ukinuo je dualizam vlasničkopravnih odnosa i ne poznaje društveno vlasništvo. Na osnovu podataka koje je prikupilo Ministarstvo pravosuđa bivše društveno-političke organizacije imale su pravo korištenja ili raspolaganja na nekretninama (poslovni prostor, zemljišta, stambeni i ostali prostor) ukupne površine veće od 504 tisuća četvornih metara, od čega na poslovni prostor otpada oko 110 tisuća, a na stambeni oko 80 tisuća četvornih metara. Bivše društveno-političke organizacije imovinu su stjecale po raznim osnovama primjerice raznim općinskim aktima, dodjelama zemljišta ili objekata na korištenje, samoupravnim sporazumima, a dio i ugovorima o prodaji. Iz podataka kojima raspolažu ministarstva pravosuđa i uprave dade se zaključiti da su bivše DPO 60 posto imovine, u koju nije uračunat stambeni prostor, stekle besplatnim pravnim putem. Iako je, prema tome, 40 posto imovine stečeno naplatnim pravnim putem, to ne znači da je taj dio imovine kupljen sredstvima od članarina. Poznato je, naime, da su članarine bile niske i da su ta sredstva korištena za druge namjene, dok su se investicije odnosno kupnja nekretnina najvećim dijelom financirale iz proračuna. Hrvatska Vlada ističe kako je predloženi način pretvorbe društvene imovine ujedno i najpravedniji. S danom stupanja na snagu predloženih zakona sve registrirane političke stranke i sindikati po načelima koje utvrdi Sabor mogu dobiti dio imovine. U Vladi su izričiti da s obzirom da se pitanje društvenog vlasništva bivših DPO do sada nije rješavalo niti u jednom zakonu, sva imovina prvo postaje vlasništvo države. Dakle, oni koji se nadaju kako su temeljem pojedinih dokumenata stekli pravo vlasništva nad pojedinim nekretninama, za to nemaju uporišta. Poglavito na to nemaju pravo oni koji su sebe, bar što se imovine tiče, proglasili pravnim sljednicima, primjerice to je Savez samostalnih sindikata Hrvatske koji koristi imovinu bivšeg Saveza sindikata Hrvatske. Tijekom proteklih godina bilo je i slučajeva da su političke stranke koje su ostale koristiti imovinu bivših DPO u dogovoru s drugim političkim strankama ili pak pravnim osobama ustupale ili pak zamjenjivale nekretnine. Zakonom se predlaže, ukoliko Vlada ne odluči drugačije, da osobe koje temeljem pravnog posla ili akta koriste te nekretnine to mogu činiti i dalje s tim da nekretnine ne mogu otuđiti niti dati u zakup. Postojeći ugovori o zakupu, odnosno ugovori zaključeni prije stupanja na snagu predloženih zakona ostaju na snazi s time da na mjesto zakupodavca stupa Republika Hrvatska odnosno politička stranka na koju je Vlada prenijela pravo vlasništva. Državno će pravobraniteljstvo RH pokrenuti pred nadležnim sudom postupak iseljenja osoba koje nekretnine koriste bez valjanoga pravnog osnova. U roku od 60 dana (za bivše DPO) i 90 dana (za bivše društvene organizacije i SSH) po stupanju na snagu predloženih zakona Sabor će utvrditi mjerila po kojim će se nekretnine, koje su postale vlasništvo države, prenijeti u vlasništvo političkih stranaka ili pak u vlasništvo pravnih sljednika bivše društvene organizacije. Nekretnine na kojima su pravo raspolaganja ili korištenja imali bivši SUBNOR i SSOH mogu se prenijeti u vlasništvo udruga stradalnika domovinskog rata i udruga mladeži. Nekretnine na kojima su pravo raspolaganja ili korištenja imele Matica hrvatska te društvene organizacije koje okupljaju pripadnike etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina po predloženim zakonima postaju vlasništvo udruge koja je pravni sljednik. Vlada će pak u roku šest mjeseci sačiniti popis nekretnina koje su temeljem zakona postale vlasništvo države. Političke stranke ili druge osobe, kao i udruge koje su pravni sljednici bit će dužne u roku 60 dana od stupanja na snagu obaju zakona, Vladi dostaviti popis nekretnina koje koriste, a ako to ne učine gube pravo na mogućnost da im se po kriterijima Sabora te nekretnine prenesu u vlasništvo. Vlada će sačiniti popis imovine koja predloženim zakonima postaje vlasništvo Republike Hrvatske, a u to ne ulazi nacionalizirana i konfiscirana imovina koja podliježe Zakonu o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme komunističke jugoslavenske vladavine. (Hina) sšh ds 231244 MET oct 96