PREDAVANJE DR. STJEPANA KRASIĆA O POČETCIMA VISOKOGA ŠKOLSTVA U HRVATA

ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Početak visokoga školstva u Hrvata, po novijim istraživanjima, treba "pomaknuti" na konac XIV. st., točnije na 14. lipnja 1396. kad je u Zadru osnovano Generalno učilište dominikanskoga reda. Iako taj podatak nije nepoznat, povjesničari se njime do sada nisu temeljitije pozabavili, s razloga što nisu razumjeli pojam i pravu narav generalnih učilišta. To su tek neki podatci i stajalište koje je iznio prof. dr. Stjepan Krasić govoreći danas o početcima visokoga školstva u Hrvata na tribini priređenoj o toj temi na zagrebačkom Sveučilištu. #L# Prof. dr. Stjepan Krasić svećenik je dominikanac, redoviti profesor crkvene povijesti i metodologije znanstvenoga rada na Papinskom sveučilištu Sv. Tome Akvinskoga - "Angelicum" u Rimu. Uz to, član je i dvaju povijesnih instituta u Rimu: Povijesnog instituta dominikanskoga reda i Hrvatskoga povijesnog instituta. Također, glavni je urednik časopisa "Angelicum" svojega sveučilišta te stručni savjetnik Rimske kongregacije za proglašenje svetih. Objavio je više djela iz hrvatske kulturne i vjerske povijesti, među kojima je i "Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskoga reda u Zadru ili Universitas Jadertina 1396-1807", što ga je objavio Filozofski fakultet u Zadru. Ističući da je "osnivanje prvoga hrvatskoga generalnog učilišta bila za Hrvate vododijelnica među razdobljima i iskorak prema visokoj kulturi i znanosti", dr. Krasić je kazao da je zadarsko Generalno učilište od početka, jednako kao i druga slična učilišta dominikanskoga reda, imalo međunarodno značenje. S tim je u vezi dr. Krasić naveo i neke podatke do kojih je došao istraživanjem arhivskih dokumenata, primjerice da na zadarskom Generalnom učilišta nisu studirali samo studenti iz dalmatinske provincije nego i polaznici iz svih drugih provincija dominikanskoga reda, te da je i profesorski zbor imao internacionalni sastav. Jedna od važnih godina u više od četiri stoljeća postojanja učilišta je, kazao je Krasić, 1553. kad je Generalnom studiju priznat položaj povlaštena sveučilišta koje je od tada imalo pravo dodjeljivati doktorate teologije. Od te je godine pa sve do ukidanja Generalnoga učilišta u Zadru 1807., dometnuo je, nekoliko stotina dominikanaca, biskupijskih klerika, a vjerojatno i laika, postiglo visokoškolsku naobrazbu i više akademske naslove lektorata, bakalaureata i doktorata. U hrvatskoj se javnosti počelo raspravljati o početcima visokoškolske nastave u Hrvata, kazao je rektor zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. Marijan Šunjić, ustvrdivši da je i današnje predavanje prof. dr. Stjepana Krasića važan prinos toj raspravi. (Hina) ip vkn 221857 MET oct 96